Projekt Jadransko-jonske autoceste ideja je Europske unije o uvezivanju sedam zemalja koje već jesu, ili će postati dio europske porodice. Ukupna dužina prometnice je 1100 kilometara, a prolazi kroz Italiju (početna točka), Sloveniju, Hrvatsku i trebala bi se nastaviti kroz BiH, Crnu Goru i Albaniju do grčke luke Igumenica.

Nacrt prostornog plana (PPCG), prema saznanjima crnogorskog lista Pobjeda, očekuje se u travnju, a po postojećem konceptu još nije utvrđeno hoće li ucrtati i Jadransko-jonsku cestu i brzu primorsku prometnicu, ili samo jednu od njih. U konceptu nema još detaljne trase, a vlada Crne Gore još razmatra prioritete.

Izbjeći Skadarsko jezero
Prijedlog koridora prometnica primarne mreže formiran je na osnovu ranijih planskih rješenja, pa je trasa Jadransko-jonske autoceste (kontinentalne), identična s trasom iz prethodnog plana, prolazi zaleđem primorske regije i u području Crne Gore predstavlja vezu između Hrvatske i Albanije.

U konceptu PPCG postoje dvojbe u području cestovnog prometa u vezi definiranja koridora, odnosno trasa glavnih prometnica u primorskoj regiji. U baznoj studiji prometa nema inputa za rješavanje dilema u vezi koridora “brze prometnice”, a u skladu s preporukom Prostornog plana posebne namjene (PPPN) za obalno područje nisu provjereni alternativni koridori u zoni Luštice i Budve. U koceptu piše i da su otvorena pitanja za koridor brze prometnice duž Primorja.

“Ta dvojba postoji 30 godina. U PPCG do 2020. godine je planiran koridor s prelaskom preko Bokokotorskog zaljeva, a u PPPN za obalno područje predložena su alternativna rješenja koje je trebalo do početka izrade plana tehnički provjeriti i definirati kroz prometnu studiju za potrebe izrade PPCG do 2040. godine.

Tih inputa nema i pri izradi plana u ovoj fazi se još ukazuje na dvojbe u vezi definiranja koridora brze prometnice (Jadransko-jonski primorski koridor). U fazi nacrta plana će se uzeti u obzir i finalni izvještaj studija čija je izrada u tijeku, a rade se u okviru Tehničke pomoći – Investicijski okvir za Zapadni Balkan – Tehnička pomoć 5 (IPF 5)”, piše u konceptu.

Analiziraju se sljedeće varijante: koridor u zoni Boke Kotorske (prijelaz Opatovo – Sv. Neđelja, Verige), alternativni koridor na relaciji Zelenika – Luštica podvodnim mostom i dalje preko Luštice do Lastve Grbaljske, koridor brze prometnice u zoni Budve (alternativa u zoni Paštrovića). U konceptu je i razmatranje alternativne kopnene varijante autoceste Bar – Boljare, kako bi se izbjeglo područje Skadarskog jezera.

“Intencija tog plana je da se konačno razriješe otvorene dvojbe. Da bi planeri mogli predložiti optimalno rješenje, neophodne su dodatne informacije i analize i nakon toga postizanje konsenzusa s relevantnim institucijama, na osnovu argumenata koji se odnose na prostorne aspekte u dijelu namjene i zaštite prostora s aspekta prirodnih i kulturnih vrijednosti, tehničke i ekonomske pokazatelje za navedene koridore”, piše u konceptu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Koje rješenje će biti prioritet odredit će se prema kriterijima: troškovi izvođenja i održavanja (ekonomski troškovi) i troškovi dobiti za korisnike (vrijeme putovanja, troškovi vozila, troškovi zaštite životne sredine, troškovi prometnih nezgoda).

U konceptu se navodi da se, prema Studiji IPF5, dolazi do rezultata da je inicijalna trasa prometnice kroz Primorje iz važećeg Prostornog plana najpovoljnija, a to je trasa koja Bokokotorski zaljev prelazi mostom Verige i ne zaobilazi Paštroviće. No, zbog ograničenja s aspekta zaštite prostora, u fazi koncepta plana ne može se predložiti konačno rješenje.

Za autocestu Bar – Boljare predlaže se trasa: Đurmani – tunel Sozina – Građani – Rijeka Crnojevića – Rvaši – Farmaci – Smokovac – Mateševo – Andrijevica – Berane – Boljare. Tim prijedlogom je izbjegnuta zona Skadarskog jezera, a u zoni Berane predlaže se varijanta koja ne prolazi kroz grad.

Za brzu cestu na Primorju prijedlog je: granica s Hrvatskom, zaleđe Herceg Novog, Kruševice, most Verige, obilaznica Tivta preko Gradiošnice, Kavač, Sutvara, Brtešići, obilaznica Budve do Stanišića, tunel u zoni Kuljača i veza s autocestom u zoni Građana. Brza prometnica nastavlja dionicom autoceste od Građana do izlaza iz tunela Sozina i dalje obilaznicom Bara i Ulcinja do granice s Albanijom.

Kako se navodi u konceptu prostornog plana, ceste visokog ranga najučinkovitije su sredstvo za realizaciju razvojnih ciljeva i optimalnu organizaciju prostora.

“Izrada PPCG do 2040. godine prilika je i politička obaveza da se provjere sve mogućnosti i optimalni koridori autoceste (jadransko-jonska kontinentalna varijanta) i magistrale za brzi promet (četiri trake) u primorskoj regiji”, piše u konceptu PPCG.

Zaštita baštine
To podrazumijeva ocjenu potreba i mogućnosti da se grade i autoceste i “brza magistrala” po paralelnom pravcu na relativno maloj udaljenosti u odnosu na očekivane i moguće međunarodne i unutrašnje prometne tokove kao i mogućnost i uvjeti financiranja iz domaćih i stranih izvora; provjeru koridora u odnosu na potrebe učinkovitog funkcioniranja međunarodnih i unutardržavnih prometnih tokova i najefikasnije povezivanje centara u smislu integracije prostora Crne Gore; provjeru varijanti trasa po izabranom koridoru (prijelaz preko Bokokotorskog zaljeva – most ili podvodni most – kaseta u moru), alternativna trasa preko Luštice, viša ili niža trasa u zoni općine Budva i ostale moguće varijante.

Studija IPF5 dolazi do rezultata da je inicijalna trasa iz važećeg PP najpovoljnija, odnosno trasa koja Bokokotorski zaljev prelazi mostom Verige i ne zaobilazi Paštroviće. Zbog ograničenja s aspekta zaštite prostora u fazi koncepta plana ne može se predložiti konačno rješenje.

Na 36. zasjedanju Odbor za svjetsku baštinu također je preporučio istraživanje drugih načina povezivanja zaljeva poput tunela. Misija preporučuje da se, usporedo s radom na projeku tunela, istraže i druge alternative koje nemaju negativan uticaj na vizuelne karakteristike i integritet zaštićenog područja, a koje bi rasteretile vezu između zaljeva i poboljšale opću prometnu mrežu Boke Kotorske.