I prošloga su se tjedna Crobex indeksi Zagrebačke burze kretali u vrlo uskom rasponu jer tržište nema jasnog smjera, ni značajnijih poticaja, a veće promjene ne očekuju se ni idućih dana.

Crobex indeks ojačao je prošloga tjedna 0,07 posto, na 1.766 bodova, dok je Crobex10 ponovno oslabio, treći tjedan za redom, i to 0,25 posto, na 988 bodova.

Redovni promet iznosio je 50 milijuna kuna, što je otprilike 7 milijuna više nego tjedan dana ranije.

„Protekli je tjedan na domaćem tržištu bio nešto likvidniji nego u tjednu ranije, no Crobexi su uglavnom stagnirali. Već danima kreću se u uskom rasponu od 10 do 15 bodova, te je očito da tržište nema jasnoga smjera ni pravih poticaja“, ocjenjuje Boris Mažurin, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Početkom godine očekivalo se da će pozitivan doprinos tržištu dati ulazak Hrvatske u Europsku uniju, no to je izostalo, kao i naznake oporavka gospodarstva.

„Potom smo očekivali pozitivan poticaj od najavljenih privatizacija, no taj proces ide jako sporo“, napominje Mažurin.

Vlada je prošloga tjedna odlučila da neće prihvatiti ponudu Erste banke za kupnju 99,13 posto dionica Hrvatske poštanske banke (HPB), ocijenivši ponudu preniskom.

„Odustajanje od privatizacije HPB-a kreira neizvjesnost oko toga kako će do kraja godine biti pokrivena proračunska rupa zbog izostanka planiranog prihoda od prodaje te banke. Istodobno iz Ministarstva financija dolaze signali da bismo već do kraja godine mogli vidjeti neke mjere fiskalne konsolidacije, i to nakon što je neki dan objavljen nacrt fiskalnih ciljeva po Proceduri prekomjernog deficita. Međutim, još uvijek je neizvjesno koliko će, kako i kojom brzinom država provoditi fiskalnu konsolidaciju“, ističe Mažurin.

Edukacijski centar

JGL lansirao vlastiti edukacijski model – prvi polaznici već rade u proizvodnji

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Europska komisija je u utorak predložila Vijeću EU-a da potvrdi ulazak Hrvatske u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), kojim bi proračunski deficit trebala svesti u dopuštene okvire ispod 3 posto BDP-a u 2016. godini.

Na burzi je prošloga tjedna najveći promet, već uobičajeno, ostvaren dionicom HT-a, 13,7 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena porasla za 0,55 posto, na 175,09 kuna.

Najveća dobitnica bila je, pak, dionica Lošinjske plovidbe, s rastom cijene za 36,9 posto, na 152 kune, uz 4,6 milijuna kuna prometa.

Znatan skok cijene ostvarila je i dionica IGH, za 12,4 posto, na 180 kuna, kao i dionica Dalekovoda, za 5,65 posto, na 30,85 kuna. No, dionica Viadukta blago je oslabila, za 0,28 posto, na 314 kuna.

„Proteklih dana ponešto se razbudio građevinski sektor. Tako je Viadukt potpisao 390 milijuna kuna vrijedan ugovor o realizaciji prve faze projekta proširenja Zračne luke Zagreb. Očekuje se da bi to mogao biti poticaj za cijeli građevinski sektor, jer će vjerojatno biti prostora za angažman i drugih građevinara, kao kooperanata“, navodi Mažurin.

Dalekovod je, pak, u četvrtak izvijestio o novom ugovoru – izgradnji dionice dalekovoda na Kosovu, vrijednome 30,7 milijuna eura.

„U fokusu investitora bio je i brodarski sektor, koji je ojačao na krilima rasta vozarina na svjetskom tržištu. Naime, BDI indeks vozarina u uzlaznoj je putanji od kraja studenoga“, kaže Mažurin, koji idućih dana očekuje mirno trgovanje jer se bliže božićni blagdani.

Dionica Jadroplova poskupila je 4,2 posto, na 99 kuna, dok su cijene Tankerske plovidbe, Atlantske plovidbe i Uljanik plovidbe porasle između 3,3 i 3,8 posto.

Posljednjih dana poticaji nisu stizali ni sa svjetskih burzi jer su cijene dionica pale drugi tjedan zaredom. Na Wall Streetu su S&P 500 i Dow Jones oslabili 1,65 posto, dok je Nasdaq indeks skliznuo 1,5 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE i pariški CAC indeks oslabili su 1,7 posto, dok je frankfurtski DAX pao 1,8 posto.

Posljedica je to strahovanja ulagača da će Fed već idućega tjedna smanjiti poticajne monetarne mjere koje su godinama podržavale rast cijena dionica.

Prošloga su tjedna republikanci i demokrati u Washingtonu postigli dogovor o saveznom proračunu, čime je uklonjen jedan od razloga zbog kojih je američka središnja banka odgađala smanjenje poticajnih mjera.

U korist teze o smanjenju poticaja već na sjednici čelnika američke središnje banke idućega tjedna govori i niz podataka koji ukazuju na jačanje američkog gospodarstva. Jer, što je rast gospodarstva brži, to je manja vjerojatnost da će mu smanjenje poticaja naštetiti.

„Na inozemnim burzama idući će tjedan u fokusu biti zasjedanje Feda, koje će se održati u utorak i srijedu. Tada će se saznati kad će i kojim tempom američka središnja banka početi smanjivati monetarne poticaje gospodarstvu. Prošlotjedni dogovor demokrata i republikanaca u SAD-u oko proračuna za iduću fiskalnu godinu, te i nadalje solidni makroekonomski pokazatelji upućuju na zaključak da se bliži razdoblje zaoštravanja monetarne politike u SAD-u“, zaključuje Mažurin.