Zagrebačka burza je u prvih devet mjeseci ostvarila najbolje rezultate među burzama s područja bivše Jugoslavije. Do kraja rujna svih šest burzovnih indeksa zabilježilo je pad vrijednosti, a najmanje je među njima oslabio domaći dionički indeks CROBEX, i to za 4,4 posto.

Iako domaći analitičari uporno tvrde da nema znatnijeg oporavka hrvatskog tržišta kapitala bez rasta BDP-a, najmanji pad CROBEX-a u regionalnim okvirima ostvaren je unatoč činjenici da Hrvatska jedina od zemalja bivše Jugoslavije još službeno nije izašla iz recesije. Nakon CROBEX-a slijedi indeks Beogradske burze BELEX15 s padom od 6,5 posto. Branislav Jorgić, direktor beogradske brokerske kuće Jorgić broker, smatra da pad od 6,5 posto na tržištu u razvoju nije značajan. “Prije bih ga nazvao simboličnim. No tijekom jeseni očekivali smo blag oporavak koji je potpuno izostao, a nije ga uspjela inicirati ni pojava dionica Naftne industrije Srbije (NIS) na Beogradskoj burzi”, kazao je Jorgić.

NIS interesantan Hrvatima
Dodaje kako je upravo NIS-ova dionica, inače jedna od najlikvidnijih, najzanimljivija hrvatskim ulagačima koji nisu u velikom broju prisutni na Beogradskoj burzi. “Očekivana ponuda za preuzimanje od ruskoga Gazpromnjefta tijekom veljače sljedeće godine po cijeni od 4,8 eura za dionicu NIS-a i zarada od 10 posto u ovome je trenutku motiv ulaganja u NIS”, tvrdi Jorgić. Trenutna cijena NIS-ove dionice vrti se oko 4,3 eura. Što se tiče budućega kretanja na srpskom tržištu kapitala, Jorgić je relativno pesimističan. “Na tržištu očekujem status quo do početka 2011. godine, ali kod dionica koje nisu u sastavu indeksa BELEX15 ne vidim potencijal rasta ni u dužem razdoblju”, ističe Jorgić. No u Erste-Investu misle drukčije. Prema riječima člana Uprave Miroslava Jurišića, Hrvatska i Srbija su dobre ulagačke prilike u srednjem i dugom roku, ponajprije zbog aktualnih cijena kvalitetnih kompanija. “Smatram da će se u srednjem roku, u uvjetima gospodarskog oporavaka, vratiti interes ulagača kroz povećanje likvidnosti na tržištima te da regionalna tržišta imaju snažan potencijal”, optimističan je Jurišić.

MBI najgori
Indeksi Zagrebačke i Beogradske burze jedini su zabilježili jednoznamenkasti pad u prvih devet mjeseci ove godine. Indeks Sarajevske burze SASX30 krajem rujna vrijedio je 14,3 posto manje nego posljednjeg dana prošle godine, dok je ljubljanski LJSEX izgubio gotovo petinu vrijednosti, preciznije 19 posto. Čak 24,2 posto pao je crnogorski indeks MOSTE, a na začelju je makedonski indeks MBI10 sa 24,3 posto pada. Miroslav Jurišić smatra da su hrvatski i srpski dionički indeks zabilježili bolje rezultate zbog nekoliko razloga. “Tržište je nešto likvidnije i razvijenije, prisutni su i strani investitori, a u slučaju hrvatskog tržišta tu je i stabilizirajuća uloga mirovinskih fondova, što je regulatorno riješena uloga”, kazao je Jurišić. Iako bi slovensko gospodarstvo ove godine trebalo porasti za manje od jedan posto, a sljedeće za više od dva posto, razlozi za pad LJSEX-a kriju se drugdje iako je, prema ocjeni Andraža Graheka, direktora sektora investicija u KD-u Sklad, pritisak na slovenskom tržištu do jedne razine bio očekivan. “Još ima mnogo dionica u vlasništvu holdinga koji imaju problema sa servisiranjem i refinanciranjem financijskih obveza ili kod kreditora koji su financirali holdinge i preko konfiskacije dionica postali vlasnici tih dionica. Te dionice poput Damaklova mača vise nad slovenskim tržištem i stvaraju pritisak na sentiment slovenskih institucionalnih ulagača. To je dovelo do znatno lošijega kretanja tržišta u usporedbi s regionalnih tržištima, drugim tržištima rubnih zemalja te globalnim tržištima”, kazao je Grahek.

Impulsi oporavka
Dodatan pritisak na pad indeksa jest i rebalansiranje portfelja slovenskih institucionalnih ulagača u pravcu smanjenja udjela dionica slovenskih tvrtki i jačanju pozicija na globalnim tržištima, dodaje Grahek. “Pitanje je koja je razina cijena koja će balansirati tržište. Inače, operativne performanse ‘blue-chip’ kompanija u prvih šest mjeseci bile su mnogo bolje i vidljivi su impulsi oporavka ekonomske aktivnosti”, ističe Grahek. Zagrebačka burza vodeća je i po likvidnosti. U prvih devet mjeseci na ZSE je protrgovano dionica za 3,6 milijardi kuna, odnosno gotovo pola milijarde eura. Prvi pratitelj ZSE-a je Ljubljanska burza na kojoj je promet dionicama u istom razdoblju prešao 258 milijuna eura. “Obujam prometa je ojačao tako da ne možemo kazati da nema likvidnosti. Tržište je puno aktivnije u posljednjih mjesec dana, i to je dobar znak”, komentirao je Grahek. Upitan je li proces dokapitalizacije Gorenja vrijedan 50 milijuna eura – koji još traje – utjecao na povećanje likvidnosti, Grahek je kazao kako u tom kontekstu dokapitalizacija nije značila realokaciju likvidnosti jer su na strani kupnje u većini bili strani institucionalni ulagači.

Dokapitalizacija Gorenja
“Očekujemo da će u dokapitalizaciji Gorenja u većem broju sudjelovati postojeći strani vlasnici kompanije”, istaknuo je Grahek. Dodaje kako je u posljednje vrijeme na Ljubljanskoj burzi primjetan sve snažniji interes stranih institucionalnih ulagača. Na Beogradskoj burzi dionički je promet od početka siječnja do kraja rujna dosegao 135,6 milijuna eura. Branislav Jorgić ocjenjuje kako je likvidnost dionica u sastavu BELEX-a15 relativno niska, a vrlo loša kod dionica izvan indeksa.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe