Kraj srpnja vrijeme je objava polugodišnjih poslovnih rezultata, a za dio dioničkih društava još traje i sezona glavnih skupština i/li isplata dividenda. Negdje u ovo doba lani dioničarima Leda i Jamnice s pozivima na kolovoške glavne skupštine najavljene su i povećane dividende: Ledo 425 kuna po dionici ili ukupno 133 milijuna, a Jamnica 2197 kuna po dionici ili nešto manje od 50 milijuna ukupno.

Dioničare Agrokorovih sastavnica, kao i kompanija koje su poslovno značajnije izložene koncernu, danas više brinu neke druge brige, a za Agrokorove kompanije još se čekaju i revidirana izvješća za 2016. No, općenito je u pogledu dividendi ova godina za dioničare izdašnija nego prošla. Rekordan iznos za isplatu dioničarima izdvojila je Zagrebačka banka koja je nakon lanjskog dividendnog posta gotovo svih 1,7 milijardi kuna dobiti 2016. odlučila isplatiti kroz 5,30 kuna dividende po dionici.  Kako je u rukama stranih vlasnika više od 96 posto dionica, samo je mali dio dividende završio kod ostalih odnosno domaćih dioničara, ali na toliku svotu i nekoliko vlasničkih postotaka znači respektabilnih 65 milijuna kuna dividende. Kako Zaba prednjači i visinom plasmana Agrokoru, to je svoj odraz dobilo u padu polugodišnjih rezultata, a hoće li to značiti i novo pauziranje od dividende, vidjet će se dogodine.

Vodeće banke mahom imaju dosta nakupljene zadržane dobiti, pa je tako npr. Privredna banka uz ovogodišnju isplatu 481 milijun kuna dividende (30 posto dobiti 2016.) podsjetila na još 8,5 milijardi kuna akumulirane zadržane dobiti. Od kompanija na čije poslovanje nemali utjecaj ima kriza Agrokora, neke su ove godine odustale od isplate dobiti, a kod nekih to očito i nije bilo stvar izbora. Primjerice, Granolio je još lani isplaćivao dividendu, a danas je u predstečaju. Franck je pak zaokupljen dokapitalizacijom, dok je Medika unatoč solidnom iznosu iskazane dobiti 2016. (49 mil. kuna) također odlučila rasporediti je u zadržanu dobit. No, neki su, poput Atlantic grupe ili Podravke, ostali pri lanjskim razinama dividendi; Atlantic na 13,5 kuna po dionici ili ukupno 45 milijuna (iz zadržane dobiti prijašnjih godina), a Podravka sedam kuna po dionici ili nepunih 50 mil. kuna.

Kraš je pak lani 'preskočio' isplatu dividende, a na ovogodišnjoj skupštini potkraj kolovoza odlučivat će o 8 kuna dividende. Nešto više dobiti nego lani za distribuciju dioničarima ove su godine namijenili i u Adrisu; nakon lanjskih 15 ove godine im je već isplaćeno (bruto) 17 kuna po dionici ili 279 milijuna ukupno. Istodobno, iz kompanije su uz polugodišnje rezultate najavili i kako su uz organski rast spremni i za ulaganja u nove akvizicije. S postepenim rastom dividende nastavlja i Valamar, koji ju je povećao s lanjskih 0,60 na 0,80 kuna po dionici ili nešto više od 100 milijuna kuna ukupno. Rast dividende bilo je i opredjeljenje AD Plastica s više od 35 milijuna kuna dividende (8,50 kn po dionici), a više nego lani za isplatu je namijenio i HUP Zagreb (s 15 na 16 kn po dionici), Atlas nekretnine (sa 4,10 na 5), Auto-Hrvatska (sa 17 na 22), Ilirija (s 18 na 20), neke Končareve tvrtke i sl.

U smislu politike dividenda među najpredvidljivijma je Ericsson N. Tesla, koji i ove godine dioničare počastio redovnom plus izvanrednom dividendom, ali ukupno ipak 10-posto manje nego lani (90 prema lanjskih 100 kuna). Unatoč teorijama prema kojima su dividendne politike kompanija zapravo neutralne za dioničare (prinos od dividendi kroz isplate dijela vrijednosti vs. porast vrijednosti dionice kroz reinvestiranje dobiti), za mnoge je ulagače ona ipak važna, a mnogi pritom preferiraju i predvidivost.

Zbog naputka o isplati 60 posto dobiti 2016. koji je Vlada početkom godine dala kompanijama u pretežito državnom vlasništvu, državni proračun bit će jedan od najvećih dividendnih dobitnika ove godine. Uz HEP-ovih 794 milijuna kuna (s tim da je 600 uplaćeno proračunu ovaj mjesec, a 194 će do kraja godine), država će uskoro prihodovati i glavninu od 166 milijuna kuna dividende Janafa, a pripadajućih joj 67 milijuna kuna iz dobiti Ine (u kojoj, doduše, RH nije najveći dioničar) već je dobila. Nakon vala prošlotjednih objava polugodišnjih izvješća, danas će Zagrebačku burzu zapljusnuti glavnina preostalih izvješća koja će upotpuniti sliku kretanja poslovnih rezultata u ovoj godini.

To će barem ugrubo signalizirati i izdašnost dividendi u idućoj godini, s tim da zbog slučaja Agrokor ipak treba računati s više neizvjesnosti. Ako je suditi prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, nakon lani ostvarenih 7,2 milijarde kuna prihoda od poreza na dobit, u Vladi su za ovu godinu projicirali približno jednak iznos, a za iduću 8,6 milijardi kuna. Doduše, u prvoj trećini ove godine dinamika naplate tog poreza je bliža planskoj brojci za 2018., ali i ista razina dogodine čini se dosta optimističnom. Kako bilo, u Vladi tu projekciju temelje na "zabilježenim pozitivnim poslovnim rezultatima poduzeća tijekom 2017., kao i učinku izmjena u sustavu poreza na dobit, ponajprije ukidanja olakšica za reinvestiranu dobit".

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost