Tržišna vrijednost svih vrijednosnih papira u Hrvatskoj (bilo ih je 1104) na najvišoj je razini od "zlatne" 2007. godine. Na kraju prošle godine iznosila je gotovo 323 milijarde kuna, a na kraju 2007. bila je 461,15 milijardi, pokazuju podaci Depozitorija.

Prošlogodišnji rast iznosio je ukupno 26,24 milijarde kuna, odnosno 8,8 posto unatoč tomu što je u Depozitoriju bio 21 papir manje nego godinu prije. Slikovito predstavljeno, takav rast odgovarao bi scenariju u kojem je u Hrvatsku došla kompanija tržišne vrijednosti Hrvatskog telekoma i Privredne banke Zagreb zajedno. Prema strukturi vrijednosnih papira, najveći skok imale su dionice čija je vrijednost porasla ukupno 15,14 milijardi kuna na 234,65 milijardi. Usporedbe radi, tržišna kapitalizacija HT-a istoga je dana (posljednji dan prosinca) bila 16,14 milijardi. Podijeli li se ukupna tržišna vrijednost dionica s brojem izdanih, proizlazi da je prosječna cijena jedne u 2012. iznosila 204,27 kuna, a godinu prije 196,97 kuna. Istodobno je ukupna količina dionica iznosila 1,14 milijardi komada, a godinu prije 1,11 milijarde.

Koreliraju li se ti podaci s brojem tvrtki, ispada da je svaka kompanija u 2012. u prosjeku imala 1,21 milijun dionica, a godinu prije 1,15 milijuna. Porast vrijednosti deponiranih dionica znakovit je s obzirom na to da je u 2012. u Depozitoriju bilo 17 tvrtki manje nego 2011.. Treba napomenuti da SKDD za vrijednosne papire za koje nije poznata tržišna cijena iskazuje nominalnu vrijednost. Kad se statistici SKDD-a pridruže i podaci Zagrebačke burze, jasno je da je rast ostvaren na dijelu tržišta koji nije toliko transparentan. Naime, na ZSE su izlistane 224 dionice, a u SKDD-u je deponirano njih 949. Tržišna kapitalizacija onih izlistanih na burzi na kraju prošle godine bila je 127,79 milijardi kuna, što je 2,84 milijarde manje nego 2011.. Na burzi nije izlistana ni četvrtina svih dioničkih društava u Hrvatskoj, dok njihova vrijednost premašuje polovicu ukupne vrijednosti svih u Depozitoriju. Promatrajući pak strukturu vlasnika dionica, najveći porast zabilježili su stranci.

Posljednjeg dana 2012. strane osobe bile su vlasnici 92,24 milijarde kuna vrijednih dionica. To je za čak 12,62 milijarde više nego godinu prije. No taj podatak nužno ne govori o masovnom dolasku inozemnih investitora. "Pitanje je da lije  taj rast rezultat više investitora ili rezultat jedne ili dvije transakcije. Kao što jedan brod može bitno utjecati na platnu bilancu, tako jedan izolirani slučaj može iskriviti statističku sliku", objašnjava Goran Vorkapić iz Centar banke. Ipak nagađa da su neki ulagači očito prepoznali priliku da zauzmu pozicije prije ulaska u EU čime bi se okolnosti u gospodarstvu trebale značajno promijeniti. "Možemo zaključiti kako fizičke osobe nisu krenule sa znatnijim ulaganjima, nego još smanjuju svoju izloženost", kaže Vorkapić. Fizičke su osobe držale 23,64 milijarde kuna dionica, što je četiri posto manje nego 2011.