Europski burzovni indeksi u srijedu su porasli uslijed objave podatka o snažnijem rastu američkog gospodarstva nego se očekivalo, a nakon što su ranije tijekom dana bile pod pritiskom pada dionica u sektoru energetike, banaka i rudarstva. Londonski je FTSE indeks ojačao 0,15 posto, na 6.098 bodova. Frankfurtski DAX indeks ojačao je još i više, za 0,57 posto, na 6.924 bodova. Podršku europskim burzovnim indeksima pružio je podatak o rastu američkog BDP-a od 0,6 posto u prvom tromjesečju, nasuprot 0,6-postotnom rastu u zadnjem tromjesečju te ranije prognoziranih 0,2 posto.

Oporavak u Europi
Europski burzovni indeksi ovoga bi mjeseca mogli ostvariti svoje najbolje mjesečne rezultate još od listopada 2003., s obzirom na to da su u travnju porasli za približno pet posto. Banke su općenito bilježile pad cijena dionica, pa je tako Barclays bio u minusu 2,1 posto, HBOS 3,7 posto a Royal Bank of Scotland 2,4 posto. BG bio je pak najveći pojedinačni gubitnik, s padom cijena dionica od 5,4 posto, što je bio i glavni uzrok pada vrijednosti europskih indeksa tijekom jutra. Pad vrijednosti dionica British Gasa (BG) uslijedio je nakon što je ta kompanija dala ponudu za preuzimanje australske energetske kompanije Origin Energy Ltd, u vrijednosti od 12,1 milijarde dolara. Dionice francusko-američkog proizvođača opreme za telekome, Alcatel-Lucenta, zabilježile su pad od 7,8 posto nakon što je ta kompanija snizila svoja predviđanja za kretanja globalnog sektora tehnološke opreme za telekome.

Opet pad dionica rudara
Dionice rudarskih kompanija bilježe pad drugi dan za redom uslijed nižih cijena kovina. Tako je cijena dionica Vedante pala za 6,4 posto, Kazakhmysa za 4,7 a Rio Tinta za 2,7 posto. Vrijednost dionica SAP-a potonula je za 4,4 posto, čime je za sobom povukla i europski indeks tehnoloških dionica budući je taj proizvođač poslovnog softvera odgodio lansiranje novog softvera i izvijestio o slabijim rezultatima u prvom tromjesečju od očekivanih. Među rijetkim dobitnicima bile su dionice Siemensa, ojačavši za 1,4 posto, nakon što je izvršni direktor kompanije Peter Loescher izjavio kako je oprezno optimističan u pogledu poslovnih rezultata tijekom druge polovine godine. Ipak, sve su oči uprte u odluku američke središnje banke Fed. naime, pred zasjedanje Uprave Saveznih rezervi očekivalo se da Fed sreže kamatne stope za još četvrtinu postotnog boda što se i dogodilo. Pa je tako do srijede ključna kamatna stopa u Sjedinjenim Državama dva posto, što je mnogo manje od kamatne stpe ECB-a koja ju već godinu dana drži na razini četiri posto. Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je za 0,32 posto, na 13.849 bodova.

Dobit Nordea Bank u kvartalu 686 milijuna eura

Švedska Nordea Bank AB, najveća nordijska banka po tržišnoj vrijednosti, objavila je za prvi kvartal ove godine 686 milijuna eura neto dobiti. To je za 2 posto manje od istog razdoblja lani, kada je dobit iznosila 700 milijuna eura, no ipak više od predviđanja Bloombergovih analitičara, koji su očekivali prosječno 654 milijuna eura dobiti. Nordea Bank većinu svojih prihoda ostvaruje u retail bankarstvu i tek je neznatno izložena aktivnostima na tržištu kapitala pa nije toliko stradala zbog hipotekarne krize kao druge veće i poznatije europske i američke banke. Banka posluje u svim nordijskim zemljama, zatim Rusiji, Poljskoj i baltičkim zemljama, ima 1.100 poslovnica, 29.000 zaposlenih i gotovo 10 milijuna klijenata. U Nordea Bank očekuju da će im troškovi biti veći nego lani, kada su iznosili 4,1 milijardi eura. (BM)