Nakon što je u četvrtak objavljeno da je Vlada donijela odluku o provođenju sankcija Siriji, ulagači su u petak ujutro krenuli pojačano prodavati dionice Ine. Sankcije će, naime, utjecati na poslovanje domaće naftne kompanije budući da je, kako je upozorio prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, gotovo sva lanjska dobit Ine od dvije milijarde kuna bila posljedica uspješnog poslovanja u Siriji. U prvih pola sata na burzi je protrgovano čak 1,2 milijuna kuna, što je više od dnevnih prometa tom dionicom u većini trgovinskih dana ove godine. Ipak, nakon intenzivnog početka, ulagači su se primirili. Cijena dionice Ine do kraja je dana zabilježila blagi pad od 0,67 posto i zaustavila se na 3705 kuna. Promet je bio gotovo 3,2 milijuna kuna, što je najviše od sredine siječnja. Sankcije Siriji podrazumijevaju zabranu kupnje, uvoz i prijevoz nafte i drugih naftnih derivata, prodaju i transfer tehnologije proizvodnje nafte i plina, kao i pružanje financijskih ili osiguravajućih usluge za takve transakcije.“Ulagači u ovome trenutku čekaju daljnji razvoj situacije, no ako se održi sadašnje stanje, to će utjecati i na kretanje dionice. Ina ovim sankcijama ostaje bez većeg dijela prihoda, riječ je o stotinama milijuna kuna”, kaže Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala. O mogućim scenarijima Filippi nije htio spekulirati jer, kaže, nije moguće predvidjeti daljnji razvoj političke situacije. I ključni igrači na tržištu – mirovinski fondovi, oprezni su s izjavama i procjenama.

Neodgovorena pitanja
“Nije mi jasna ova situacija. Ina iz Sirije već nekoliko mjeseci ne dobiva novac, što je poznato. No postavljam drugo pitanje – tko će kompenzirati ove sankcije? Ako nakon skidanja sankcija netko Ini kompenzira izostanak prihoda iz Sirije, to će biti dobro. Ali problem je ako toga ne bude. Sada moramo čekati razvoj situacije i onda ćemo odlučiti što ćemo napraviti i kako. Sada puno toga nije jasno”, kazao nam je u neslužbenom razgovoru jedan od mirovinaca. Četiri obvezna mirovinska fonda u Ini drže 4,15 posto udjela čija je trenutna tržišna vrijednost 1,5 mlrd. kuna. Nastavak sankcija sigurno bi utjecao i na njihovu imovinu. Inače, o problemu sa Sirijom, odnosno nenaplati potraživanja Ina je upozoravala u svojim kvartalnim izvještajima prošle godine. “Naravno da situacija u Siriji utječe na Inu, a samim time i na grupu Mol. Velik dio 1,8 milijardi kuna dobiti Ine potječe iz poboljšanih istraživanja i proizvodnje ugljikovodika u Siriji”, kazao je za Poslovni dnevnik glasnogovornik Mola Domokos Szollár.

Poslovanje već nagriženo
Na godišnjoj razini, Ina je lani zabilježila rekordnu dobit, no kada se promatraju poslovni rezultati po kvartalima, problemi u Siriji nagrizli su poslovanje u onom posljednjem. U tih je tri mjeseca prema nerevidiranim nekonsolidiranim podacima, gubitak bio 502 mil. kuna budući da Ina od listopada nije imala prihod iz Sirije. Negativni trend mogao bi se na nastaviti i u ovogodišnjim mjesecima. Iz Ine poručuju kako će javnost o svojim koracima obavijestiti nakon analize. “Navedeni koraci ne uključuju prodaju Ininih polja. Svakako da situacija u Siriji utječe na naše poslovanje, a razina tog utjecaja bit će razvidna iz financijskih izvješća”, kažu u Ini.