Upis narodnih obveznica za građane podijelio je domaću javnost: jedne golica činjenica da su u ponudi fiksni prinosi koji višestruko nadmašuju usporedive kamatne stope na depozite, dok drugi upiru prstom u stopu inflacije i u ovom trenutku izrazito negativne realne kamatne stope.

I dok su obveznice najednom hrvatskim građanima postale vrlo zanimljive, domaće tržište kapitala za to vrijeme proživljava svojevrsnu renesansu, nošeno nominalno rizičnijim financijskim instrumentima.

Varljiva statistika
Skrivene od pogleda većine, uz uvjetima slabašnog obujma trgovine, dionice na Zagrebačkoj burzi od početka godine bilježe kontinuirani rast cijena. Štoviše, CROBEX je na izmaku veljače, na krilima impresivne izvedbe povećeg broja dionica i bez prevelike pompe, dohvatio 2220 bodova, najvišu razinu u posljednjih šest godina.

Prethodna dva pokušaja uspona grubo su prekinuta eksternim faktorima: najprije je početkom 2020. godine pandemija koronavirusa isprovocirala dramatičan pad cijena dionica, a potom je ruskom invazijom na Ukrajinu okončan podulji pozitivan trend, upravo oko granice od 2200 bodova.

U oba slučaja veljača je zaključena sa značajnim padom vrijednosti indeksa, no sada je ta brojka premašila 4%. Time je prednost u odnosu na početak godine povećana na otprilike 12%, što je uistinu rijetka pojava, posljednja puta zabilježena još 2017. godine.

Suhoparna statistika, naravno, može biti vrlo varljiva. S jedne strane, regresijski pravac nudi solidan temelj za optimizam, jer uz ovako eksplozivan start, godina djeluje obećavajuće. Međutim, upravo je 2017. godina, unatoč živahnom startu, zaključena s negativnim predznakom, a ni usporedba sa 2013. ne zvuči odveć ohrabrujuće – tada je gotovo identičan start (rast od 11,8% u prva mjeseca) bio dovoljan tek za mršavih 3,1% rasta na godišnjoj razini.

A onda opet, CROBEX se ovogodišnjom izvedbom vinuo među šačicu burzovnih indeksa koji od početka godine bilježe dvoznamenkasti rast vrijednosti – s ovu stranu nekadašnje željezne zavjese to su još samo češki PX50 i slovenski SBI Top indeksi, kojima treba pridodati i velika tržišta poput Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske (te dio periferije, poput Cipra, Grčke i Islanda).

Svima njima je zajednički entuzijazam ulagača koji u prvom redu proizlazi iz povoljnih vremenskih prilika koje su ublažile prijetnju ruske ucjene energentima. Iz te je činjenice onda moguće derivirati cijeli niz povoljnih makro indikatora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sliku kvari tek inflacija, ali opet zahvaljujući padu cijena energenata i inflacijski pritisci polako popuštaju, a dionice su, povijesno gledano, u takvim okolnostima znale zablistati.

Četvrtina u debelom plusu
Istodobno, zbivanja na domaćem terenu čini posebno zanimljivima činjenica da domaći burzovni indeks na kraju veljače tek mala distanca dijeli od puno zapaženijeg rezultata.

Naime, CROBEX je posljednji puta vrludao iznad granice od 2250 bodova još sredinom lipnja davne 2011. godine, dok se svijet još uvijek oporavljao od velike financijske krize, a Europa panično jurila ususret dužničkoj krizi koja je svojedobno dovela u pitanje čak i opstanak zajedničke valute.

Navedenim brojkama valja pridodati još malo statistike, utemeljene sada već na solidnom uzorku od punih četvrt stoljeća: podaci govore kako je siječanj u pravilu najbolji mjesec za CROBEX, bez obzira mjerimo li mjesečnu promjenu prosjekom ili središnjim vrijednostima. Stoga rast od 6,6% u prvom mjesecu ove godine i ne čudi previše.

Ali zato veljača predstavlja ugodno iznenađenje, jer povijest nudi uistinu mizernih 0,01% rasta (lošiji su samo lipanj i kolovoz), a medijan tek nešto boljih 0,9% rasta (po tom je kriteriju veljača otprilike negdje na sredini).

Pozitivan trend koji krasi aktualna zbivanja na Zagrebačkoj burzi praćen je uobičajeno mršavim obujmom trgovine, ali i prilično rasprostranjenim rastom koji je povukao veliki broj individualnih izdanja. Za početak, čak četvrtina (od ukupno 75 aktivnih dionica kojima se trgovalo u ovoj godini) bilježi od početka godine dvoznamenkasti rast cijene.

Nešto manje od trećine ih još uvijek tavori na negativnom teritoriju, što znači da je ukupno pedesetak izdanja u prva dva mjeseca ove godine namaknulo pozitivne pomake cijene. Za usporedbu, u sastavu indeksa trenutno je 18 (najlikvidnijih) dionica.

Promatramo li stvari u nešto širem vremenskom kontekstu, CROBEX je u nepune dvije godine doista prevalio popriličan komad puta. Konkretno, u nešto manje od godinu dana, vrijednost indeksa je porasla za više od 60%, formirajući usput zanimljivu krivulju koja neodoljivo podsjeća na optimistično intonirani inverse head & shoulders obrazac tehničke analize.

Ovo potonje valja uzeti u obzir uz poveću dozu rezerve i skepse, ali zato fundamenti upotpunjuju pozitivnu sliku i nakon dugo vremena čini atraktivnima dionice na Starom kontinentu.