Prodajem dionice iNovina (12 komada), nominalna vrijednost jedne je 625 kuna, za ukupno 7550 kuna ili ih mijenjam za mobitel marke iPhone5 ili Samsung Galaxy S4", klasičan je primjer oglasa kojim se prodaju dionice kompanija koje više nisu listane na Zagrebačkoj burzi.

iNovine su, naime, svoje vrijednosnice s burze povukle 2009. godine. Tako se prodaje i 30 dionica Istraturista za 300 kuna po komadu ili 3256 dionica Lagune Novigrada po devet kuna za komad, a za gotovinu se mogu dobiti čak i za osam. Istraturist je svoje dionice delistiralo u srpnju ove godine, a Laguna Novigrad prošle godine. Rizik ovakvog načina kupoprodaje jest što nije poznato da li je onaj koji prodaje dionice uopće i njihov vlasnik, ima li onaj koji ih kupuje uopće novca za to, kako će se napraviti ta razmjena i vrijede li uopće toliko te dionice. Naime, kada se trguje vrijednosnicama na uređenom tržištu, investitori mogu procijeniti je li cijena neke dionice dobra ili ne jer mogu vidjeti izvještaje te kompanije na ZSE kao i kretanje njezine cijene.

Tko kupuje dionice preko oglasnika, ne zna kako kompanija posluje budući da tvrtke svoje izvještaje ne objavljuju toliko često kao na Zagrebačkoj burzi. Budući da se sve češće dionice kupuju i prodaju na ovaj način, brokerske kuće odlučile su omogućiti transparentniju trgovinu. Nedavno je to omogućio brokerski odjel Privredne banke Zagreb, a sad im su im se pridružii i brokeri Hita vrijednosnica. "Klijenti su se interesirali o načinima prodaje dionica koje ne kotiraju na burzi, budući da im trenutni način prodaje putem oglasnika nije bio prihvatljiv. Nakon mnogih upita odlučili smo kreirati vlastiti sustav OTC tržišta za takve financijske insturmente", izjavio je za Poslovni dnevnik Ivan Tadin, predsjednik Uprave Hita vrijednosnica.

Ističe da budući da se radi o izdavateljima koji ne kotiraju na tržištu kapitala te zbog toga nisu dužni davati nikakve informacije potencijalnim dioničarima, ulagatelji se moraju sami informirati o kompaniji čije financijske instrumente žele prodati ili kupiti, te sami odrediti i cijenu. "Pri donošenju ovakve odluke vodili smo se i navedenim kriterijama koji su presudili u odnosu na financijske kriterije. Nadamo se kako će klijenti prepoznati naš trud, te će shodno tome i financijski rezultat biti mnogostruk. Statistički gledano ima 679 izdavatelja redovnih  dionica koje nisu uvrštene na burzu i 215 koji su uvrštene. Od tih izdavatelja vjerojatno je zanimljivo četrdesetak kompanija s kojima bi se moglo trgovati", kaže Tadin.

O kakvom je potencijalu riječ, pokazuju podaci depozitorija. Ukupna vrijednost dionica u Hrvatskoj na kraju rujna bila je 235,42 milijarde kuna. Vrijednost dionica na ZSE istodobno je iznosila 124,72 milijarde. Dakle, potecijalno tržište vrijedi najviše 110,7 milijardi kuna, no treba imati na umu da postoji niz dioničkih društava koji imaju samo jednog ili dva vlasnika. Također, u posljednjih godinu dana 9,49 posto svih transakcija napravljeno je putem kupoprodajnih ugovora. 

Što vlasnici dionica moraju znati

Oprez s cijenom
Budući se radi o izdavateljima koji ne kotiraju na tržištu kapitala ulagatelji se moraju sami informirati o kompaniji čije financijske instrumente žele prodati ili kupiti, te sami odrediti i cijenu.

Nalog telefonom 
"Procedura je ista kao za klijente koji trguju na Zagrebačkoj burzi Mogu zadati nalog telefonom ili e-mailom s posebnom naznakom da se nalog izloži na OTC tržištu, te u istom nalogu određuju cijenu.Transakcije se sklapaju jednom dnevno", objašnjava Tadin. 

Sigurna transakcija
Prodavatelj je prije zadavanja naloga dužan registrirati dionice s brokerskom kućom, a kupac uplatiti novac na račun klijenata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost