Kriza svjetskih tržišta kapitala i snažna korekcija dionica na burzama drastično su smanjili vrijednost najvećih svjetskih kompanija zbog čega su mnoge proglasile stečaj ili su pred stečajem. Negativni trend prelio se i na domaću burzu gdje su dionice u proteklih godinu dana značajnije izgubile na vrijenosti.

Nema utjecaja
“Kao što znamo, tržišna kapitalizacija ovisi o broju izdanih dionica neke tvrtke i cijeni tih dionica na burzi, a investitore upućuje na veličinu kompanije i omogućuje usporedbu među pojedinim kompanijama za razliku od cijene pojedine dionice. Da pojasnimo, iako je cijena dionica HT-a trenutno 205 kuna, a neke druge kompanije 2000 kuna, to ne znači da je HT manja kompanija”, izjavila je za Poslovni dnevnik fond menadžerica VB Investa Ivana Barać. Ističe kako je smanjenje tržišne kapitalizacije HT-a, koje je uzrokovano padom cijene dionica, ne utječe značajno na stav investitora prema toj kompaniji jer iako je pala preko 40 posto, ona i dalje iznosi značajnih 16,8 milijardi kuna, što ju svrstava među najveće i najsnažnije hrvatske kompanije. Prije godinu i pol u Hrvatskj je bilo znatno više kompanija čija je tržišna kapitalizacija bila viša od milijardu kuna. Primjerice, najveću tržišnu vrijednost u 2007. godini imala je Zagrebačka banka sa 38,7 milijardi kuna, slijedila ju je Privredna banka sa 33,8 milijarde kuna. HT je tada vrijedio 28,9 milijardi kuna. Početkom ožujka, tržišna kapitalizacija Zabe bila je “samo” 8,3 milijarde kuna, a PBZ-a 5,6 milijardi kuna. U vrijeme rasta dionica, čak je sedam kompanija izlistanih na ZSE imalo tržišnu kapitalizaciju višu od 10 milijardi kuna, dok je njih 48 bilo iznad milijardu kuna.

Ina pala za 18,1 mlrd.
Danas je situacija potpuno drugačija, što je i razumljivo, pa tako samo dvije tvrtke imaju kapitalizaciju iznad 10 milijardi kuna, a to su Pliva i HT, dok ih je tek 11 iznad milijarde kuna. Izraziti negativni trend smanjio je tržišnu vrijednost Ine sa 27,9 milijardi kuna, koliko je iznosila krajem 2007., na 9,8 milijardi kuna koliko je iznosila početkom ožujka kada je vrijednost te dionice pala na najnižu razinu u povijesti. “Iako bi pravilo da promjena tržišne kapitalizacije primarno ovisi o samom poslovanju poduzeća i o budućim očekivanjima trebalo biti primjenjivo na svim razvijenim tržištima kapitala, tržišna kapitalizacija ovisi i o makroekonomskoj stabilnosti pojedine države, situaciji u samom sektoru u kojem tvrtka posluje, dostupnosti kapitala na tržištu te o brojnim drugim faktorima”, kaže analitičar FIMA Vrijednosnica Tomislav Kesić. On dodaje i kako bi tržišna kapitalizacija trebala odražavati poslovanje samog poduzeća.
(Ivana Barać, VB Invest)

izdvojeno

Pliva i Splitska banka jedine rasle
Jedine kompanije čija je tržišna kapitalizacija rasla od kraja 2007. godine su Pliva i Splitska banka.Krajem 2007. tržišna vrijednost Plive iznosila je 15,80 mlrd. kuna, a početkom ožujka iznosila je 15,81 milijardu kuna. Vrijednost Splitske banke porasla je s 6,3 na 7,3 milijardi kuna. No njihovim se dionicama vrlo malo trguje.