Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica oštro pale jer se ulagači plaše eskalacije trgovinskog rata, recesije i rasta inflacije, nakon što je Washington najavio veće carine nego što se očekivalo.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 6,30 sati u minusu više od 1 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo više od 3 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,5 i 1,6 posto.

Azijske burze uzdrmala je jučerašnja odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o uvođenju većih recipročnih carina nego što se očekivalo.

Tako će se od 5. travnja na gotovo sav uvoz u SAD naplaćivati carina od 10 posto, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit primjenjivat će se i dodatne carine.

Na uvoz iz Kine, na koje se već naplaćuju carine od 20 posto, ubuduće će se primjenjivati dodatne carine od 34 posto, na uvoz iz Japana 24 posto, iz Indije 26, iz Južne Koreje 25, iz Europske unije 20 posto, iz Australije 10…

„Ovakve carine mogli bismo nazvati ‘gore nego u najgorem scenariju’ kojeg se Wall Street plašio”, pišu analitičari Wedbusha u osvrtu na situaciju na tržištima.

Eskalacija carinskog rata

Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu, Kanadu i EU, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo izazvati rast inflacije i usporavanje rasta najvećih gospodarstava, pa i recesiju.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

„Najavljene carine daleko nadmašuju osnovna očekivanja i ako se odmah ne počne pregovarati o njihovom smanjenju, dramatično će porasti očekivanja o recesiji u američkom gospodarstvu”, kaže Tony Sycamore, analitičar u tvrtki IG market.

Osnovna carina od 10 posto na snagu stupa 5. travnja, a dodatne recipročne carine od 9. travnja.

Mnogim zemljama prijeti recesija

To znači, prema istraživanju agencije Fitch, da će efektivna carinska stopa dosegnuti 22 posto, dok je lani iznosila samo 2,5 posto.

„Takva stopa posljednji put je viđena 1910. godine. Ovo je ‘promjena igre’ ne samo za američko, nego i svjetsko gospodarstvo. Mnoge će zemlje vjerojatno uroniti u recesiju. Sve dosadašnje procjene možete baciti u vodu, ako carinske stope ostanu na ovim razinama dulje razdoblje”, piše Olu Sanola, analitičar u Fitchu, u osvrtu na situaciju.

Očito je, kažu analitičari, da slijedi težak dan na svjetskim burzama. Danas poslijepodne očekuje se oštar pad Wall Streeta jer je trenutno terminski Dow Jones indeks u minusu gotovo 2 posto, S&P 500 oko 2,7, a Nasdaq indeks 3,2 posto.

U minusu su i europski terminski indeksi, oko 2 posto.

Dolar pod pritiskom

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta oštro pala i skliznula na najniže razine od polovice listopada prošle godine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103,13 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,20 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo s jučerašnjih 149,80 na 147,25 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0915 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0795 dolara.

I dok je dolar pod pritiskom, zbog nesigurnosti na financijskim tržištima najviše su porasli tečajevi japanskog jena i švicarskog franka, valuta koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

Cijene nafte oštro pale

Cijene su nafte, pak, oštro pale jer se trgovci plaše usporavanja rasta gospodarstava, a time i potražnje za ‘crnim zlatom’.

Cijena barela na londonskom tržištu potonula je jutros 2,13 posto, na 73,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,25 posto, na 70,10 dolara.

Rekordna cijena zlata

Cijena zlata, koje se smatra sigurnim utočištem za kapital, dosegnula je, pak, rekordne razine, više od 3.160 dolara po unci.