Trgovanje certifikatima na domaćem tržištu kapitala moglo bi zaživjeti do kraja godine.

Kako je nedavno izjavila nova predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, ZSE priprema infrastrukturu za trgovanje certifikatima. No hoće li takvo trgovanje zaživjeti, ovisi o članicama Burze koje takve proizvode moraju kreirati, pojasnila je Gažić. Želja nove čelnice ZSE za obogaćivanjem prilično rudimentarnoga domaćeg tržišta kapitala mogla bi se ostvariti zahvaljujući bankarskim brokerajima. Erste vrijednosni papiri (EVP) već neko vrijeme rade na uvođenju certifikata zbog čega je predsjednik Uprave EVP-a Hrvoje Krstulović “vrlo uzbuđen”. “Iako postoji još znatan broj otvorenih pitanja, nadamo se prvom trgovanju certifikatima do kraja ove godine”, otkrio je Krstulović.

Detaljna priprema
Krstulović smatra da bi se uvođenjem certifikata uveli proizvodi koji bi ulagateljima omogućili realizaciju puno šireg spektra investicijskih pogleda i očekivanja. “Certifikat je jedan od pojavnih oblika strukturiranih proizvoda, čija vrijednost ovisi o vrijednosti vezane imovine. Vezana imovina može biti indeks neke svjetske burze, košarica dionica, nafta, zlato ili neka druga roba. Certifikat pored toga može imati ugrađenu financijsku polugu, a može se kretati i suprotno od cijene vezane imovine. Drugim riječima, preko certifikata domaći bi ulagatelj mogao steći izloženost prema potpuno novim klasama imovine, pa i zarađivati na padajućem tržištu. To doista zvuči vrlo interesantno”, smatra optimistični Krstulović. No poslovica nije zlato sve što sja mogla bi se upotrijebiti i u ovom slučaju. “Takva šarolikost i složenost mogućnosti zahtijeva vrlo detaljnu pripremu pri izradi prospekta izdanja i samog uvođenja. Pritom najviše mislim na edukaciju potencijalnih ulagatelja i prezentaciju rizika uključenih u takvo ulaganje. Tim prije što je certifikat po svojoj prirodi više orijentiran na male ulagatelje”, ističe Krstulović.

U igri samo veliki
O kreiranju certifikata razmišljaju i u Zagrebačkoj banci. “Zainteresirani smo za razvoj novih proizvoda na Zagrebačkoj burzi, pa tako i za trgovanje certifikatima.Banka će na temelju poslovne procjene postojeće zakonske regulative te najavljene izgradnje infrastrukture odlučiti o plasiranju navedenog proizvoda, vodeći prije svega brigu o benefitima za naše klijente”, pomalo diplomatski odgovaraju u Zabi. Za razliku od bankarskih investicijskih društva, manja privatna društva ne žele se upuštati u avanturu zvanu certifikati. “Mi o tome ne razmišljamo, a nismo ni registrirani za takvu djelatnost”, kazao je predsjednik Uprave Abacus brokera Milovan Strnišćak. Pojasnio je i kako se izdavanjem certifikata uglavnom bave najveći financijski sustavi. Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera, pozdravlja svaku inicijativu vezanu za povećanje proizvoda i usluga na domaćem tržištu, ali “Momentum brokeri u ovom trenutku ne planiraju uvođenje slične vrste proizvoda”, poručio je Klemen.

Financijske izvedenice

Vezani uz dionice, indekse, sirovine…
Certifikati su financijske izvedenice, čija vrijednost ovisi o kretanju cijene jednog ili više osnovnih instrumenata na koje su certifikati vezani. Ti osnovni instrumenti mogu biti dionice, košarice dionica, burzovni indeksi, cijene sirovina ili valute. Certifikate izdaju poslovne banke, a tretiraju se kao dužnički vrijednosni papiri. To znači da njihov izdavatelj preuzima obvezu isplate uloga. Certifikati su slobodno prenosivi i njima se, poput dionica i obveznica, trguje na burzi.