Loše vijesti koje pristižu iz američkog gospodarstva uzrok su zabrinutosti na najvažnijim svjetskim tržištima dionica, koja je prošloga tjedna spustila burzovne indekse. Na Wall Streetu je Dow Jones indeks u proteklih tjedan dana pao 4,4 posto, na 12.182 boda. S&P 500 indeks pao je 4,6 posto, na 1331 bod, dok je tehnološki Nasdaq indeks oslabio 4,5 posto, na 2304 boda. Sve je više pokazatelja da američkom gospodarstvu prijeti recesija. Broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u prethodnom tjednu bio je veći od očekivanja, vrijednost novih narudžbi američkih tvornica u siječnju porasla je 2,3 posto, manje nego što su analitičari očekivali, uslužni indeks ISM-a potonuo je u siječnju na 41,9 indeksnih bodova. “Američko gospodarstvo više nije proizvodno, nego uslužno pa ovi podatci imaju veću težinu nego prethodni o rastu ISM proizvodnog indeksa”, objašnjava Paul Nolte, direktor investicija u tvrtki Hinsdale Associates.

AMEX ‘prodaj’
Dužnosnici američke središnje banke Fed govore kako inflacijski pritisci jačaju i da središnja banka mora to imati u vidu unatoč usporavanju rasta gospodarstva. To je smanjilo nade ulagača u novo rezanje kamatnih stopa. Strah od recesije srušio je na Wall Streetu cijene dionica u svim sektorima, od telekomunikacijskog do energetskog. Švicarska banka UBS smanjila je prošloga tjedna preporuku za dionice izdavača kreditnih kartica American Expressa na ‘prodaj’, što je spustilo cijenu Amexovih dionica za više od četiri posto. Brokerske kuće smanjile su, pak, preporuke za dionica nekih od najvećih američkih banaka, kao što su Wells Fargo i Wachowia, kojima su cijene pale za 6,7, odnosno 8,3 posto. Oštro su pale i cijene ostalih dionica u financijskom sektoru nakon što je Standard & Poor’s agencija upozorila da bi mogla smanjiti rejtinge bankama i ostalim financijskim institucijama zbog golemih gubitaka izazvanih kreditnom krizom. Agencija Fitch objavila je, pak, da bi mogla smanjiti AAA- rejting MBIA-u, najvećem svjetskom osiguravatelju obveznica. Zbog svega toga zabrinutost je zavladala i na europskim burzama. Londonski FTSE indeks spustio se u proteklih tjedan dana za više od četiri posto, na 5784 boda. Frankfurtski DAX oslabio je 2,9 posto, na 6767 bodova.

Pritisak na bankare
Unatoč vijestima o akvizicijama, ponajprije zaslužnih za dobitke u rudarskom sektoru, cijene dionica u većini ostalih sektora bile su pod pritiskom, posebice u bankarskom. “Nagle oscilacije cijena dionica financijskih institucija znak su da je neizvjesnost i dalje vrlo visoka. Kriza s drugorazrednim hipotekarnim zajmovima u SAD-u daleko je od završetka pa ne vidim razloga za uzlet dionica”, tumači Jean-Francois Virolle, glavni strateg u pariškom Global Equitiesu. Pozornost ulagača privukli su i problemi na koje su naišle tehnološke kompanije poput usporavanja rasta prihoda, kao u slučaju Cisca, te novi gubitci u poslovanju, o kojima je izvijestio Infineon. Gubitnici su zabilježeni i u automobilskom sektoru, predvođenom Peugeotom, Michelinom i Renaultom, koji su redom zabilježili pad cijene dionica od oko 4,0 posto pod utjecajem zabrinutosti u vezi s potražnjom u tome sektoru. Europske dionice od početka su godine u prosjeku na gubitku od gotovo 14 posto, a analitičari su mišljenja da situacija na makro razini i dalje ostaje sumorna. “Vodeći pokazatelji nastavljaju se pogoršavati diljem svijeta, a u nekim slučajevima i snažnije”, kazao je čelnik odjela analize globalnih tržišta dionica u UniCreditu, u zabilješci. Na Tokijskoj burzi protekloga je tjedna Nikkei indeks oslabio 3,6 posto, na 13.017 bodova. Od početka godine u minusu je 15 posto.

ECB pred smanjivanjem ključnih kamatnih stopa

Smanjenje ključnih kamatnih stopa u nadolazećim mjesecima postalo je daleko vjerojatnije nakon što je Europska središnja banka (ECB) priznala manje optimistične gospodarske izglede i donekle ublažila čvrsto stajalište o promjeni kamatnih stopa, piše londonski financijski dnevnik Financial Times. Čelnik ECB-a Jean-Claude Trichet uklonio je prepreke za osjetnije snižavanje bančinih prognozi stopa rasta i nije korigirao očekivanja financijskih tržišta o snižavanju kamatnih stopa za četvrtinu postotnog boda u 15-članoj eurozoni u travnju, a možda i prije. U odvojenom izvješću ECB je najavio dvije nove hitne injekcije likvidnosti na tržištu novca u vrijednosti od po 60 milijardi eura na rok od tri mjeseca, čime se nadovezao na svoje slične poteze od lani i potvrdio kako su na financijskim tržištima i dalje prisutne tenzije.