Dionički indeks hrvatskog financijskog tržišta CROBEX od početka ove godine niži je za nešto više od 70 posto u odnosu na 2007. godinu

Financijska kriza, koja je započela na američkom tržištu nekretnina i snažno udarila na tržišta kapitala, zbog čega se još pokušavaju pronaći načini kako izbjeći opći kolaps, utjecala je naravno i na burze u regiji kojima je korekcija postala neizbježan predznak trgovanja vrijednosnim papirima. “Tržišta kapitala regije povezana su priljevom makroekonomskih vijesti, kako za pojedine zemlje tako i na globalnom nivou. Vodeće svjetske burze tehnički su korelirana tržišta i kretanje njihovih indeksa nije pravocrtno bez obzira je li riječ o uzlaznom ili silaznom trendu. Prema tom stupnju razvoja kreću i regionalna tržišta kapitala”, poručio je za Poslovni dnevnik analitičar Fima Fasa Željko Bunjevac.

Veće usporavanje
“U slučaju Zagrebačke burze pad CROBEX-a uračunava veće usporavanje, odnosno čak i pad domaćeg BDP-a, nego što su predviđanja za 2009., što će vjerojatno uzrokovati pomake koji će dovesti do uravnoteženja odnosa između te dvije veličine”, zaključuje Bunjevac. Tako je CROBEX u ovoj godini do petka 5. prosinca zbilježio ukupan pad vrijednosti od čak 70,6 posto. Samo prošloga tjedna CROBEX je izgubio 4,2 posto vrijednosti zaključivši tjedan na 1539,61 bod, što je razina od prosinca 2004. Analitičari ističu kako je jedan od najvećih razloga korekcije domaćeg indeksa slijepo praćenje trendova europskih i američkih tržišta kapitala. Najveći pad indeksa od početka godine zabilježen je na srpskom tržištu kapitala gdje je tamošnji indeks BELEX 15 od siječnja ove godine potonuo čak 76,1 posto čime se spustio na povijesni minimun od čak 547,44 boda. Najveći uzrok pada tog indeksa je iznimno loša situacija u dionicama bankarskog sektora. “Indeks BELEX 15 zabilježio je viši pad od ostalih indeksa iz dva osnovna razloga: banke i fondovi”, izjavio je za Poslovni dnevnik portfelj menadžer Ilirike DZU iz Beograda Milan Kovač.

Pad indeksa
“Ostali indeksi u regiji imaju naftne, telekomunikacijske i ostale tipične ‘large cap’ kompanije koje nisu izlistane na srpskom tržištu i nisu zastupljene ni u indeksu”, poručuje Kovač. Također drugi razlog korekcije BELEX-a je mali broj investicijskih i mirovinskih fondova na srpskom tržištu kapitala, koji upravljaju s relativno malom aktivom u usporedbi s, primjerice, fondovima u Sloveniji i Hrvatskoj, ali i manji postotak stanovništva koji trguju na burzi. Situacija nije dobra ni na slovenskom tržištu kapitala gdje je indeks SBI 20 od siječnja do prošloga petka potonuo ukupno 65,1 posto, a konačna vrijednost iznosila je 3975,10 bodova. Padom indeksa znatno je smanjena i tržišna kapitalizacija Ljubljanske burze koja je studenom iznosila 9,4 milijarde eura, što je gotovo milijardu i pol manje nego u listopadu. S obzirom na isto razdoblje prošle godine, tržišna kapitalizacija je manja čak 48 posto. U susjednoj BiH indeksi obiju burzi bilježe korekcije. Naime, indeks Sarajevske burze SASX 10 u 11 mjeseci ove godine ukupno je pao 66,6 posto, dok je indeks Banjolučke burze zabilježio nešto slabiju korekciju od 59,1 posto. U Crnoj gori najveći je pad zabilježen na Montenegroberzi čiji je indeks MOSTE pao 80,6 posto, dok je indeks NEX Montenegro burze NEX 20 niži 77 posto.