Azijske burze u petak su se našle pod snažnim pritiskom tehnološkog sektora, nakon što su zabrinutost zbog sve većih ulaganja u umjetnu inteligenciju i poslovni rezultati velikih američkih kompanija izazvali rasprodaju i na Wall Streetu.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica u jutarnjem dijelu trgovanja bio je oko 0,8 posto u minusu.
Među najpogođenijim tržištima bili su Japan i Južna Koreja, čiji su indeksi snažno izloženi tehnološkim i proizvođačima čipova.
Japanski Nikkei na kraju trgovanja pao je 2,1 posto, dok je južnokorejski Kospi tijekom dana gubio više od tri posto.
Na Tokijskoj burzi među većim gubitnicima bili su proizvođači opreme i komponenti za industriju čipova. Advantest je pao 5,9 posto, Tokyo Electron 5,2 posto, a Lasertec 8,8 posto.
Strah od cijene AI utrke
Pad u Aziji nastavak je pritiska koji je dan ranije pogodio američko tržište.
Dow Jones oslabio je 0,25 posto, S&P 500 0,30 posto, a tehnološki Nasdaq 1,37 posto.
Dionica Alphabeta potonula je 12,6 posto nakon što su ulagače zabrinuli golemi izdaci za infrastrukturu umjetne inteligencije i negativan slobodni novčani tok kompanije.
Novi pritisak stigao je nakon zatvaranja Wall Streeta.
Amazonova dionica pala je oko sedam posto nakon objave rezultata i velikih ulaganja u podatkovne centre, dok je Intel izgubio više od 20 posto nakon slabijih izgleda za PC tržište i upozorenja o potrošnji gotovine.
Zbog toga su u petak pali i američki terminski indeksi. Nasdaq 100 futures u jednom je trenutku bio oko 1,4 posto u minusu, što upućuje na nastavak nestabilnog trgovanja na Wall Streetu.
Bank of Japan zadržao kamatu na 1,25 posto
U fokusu azijskih ulagača bila je i odluka japanske središnje banke.
Bank of Japan zadržao je ključnu kamatnu stopu na 1,25 posto, što je tržište očekivalo.
Banka je istodobno zadržala mogućnost novih povećanja kamata ako se gospodarska aktivnost i inflacija budu kretale u skladu s njezinim projekcijama.
Japanska središnja banka podigla je kamatu na 1,25 posto u rujnu, a sada je povećala i procjenu inflacijskih pritisaka. Tržišta zato računaju s mogućnošću nastavka monetarnog zaoštravanja.
Nafta iznad 116 dolara
Za razliku od dionica, cijene nafte porasle su drugi dan zaredom zbog novih napetosti i rizika za opskrbu na Bliskom istoku.
Cijena barela Brenta kretala se oko 116 dolara, uz rast veći od jedan posto, dok je američka WTI nafta bila iznad 103 dolara.
Tržište je posebno zabrinula vijest o napadu na tanker u Hormuškom tjesnacu, jednom od ključnih svjetskih pravaca za transport nafte.
Brent je pritom na putu prema rastu od gotovo 11 posto u listopadu i četvrtom uzastopnom mjesecu rasta.
Dolar ponovno oslabio
Na valutnim tržištima američki dolar oslabio je drugi dan zaredom, dok su ulagači dio kapitala preusmjerili u sigurniju imovinu.
Dolarov indeks kretao se oko 101,8 bodova, a japanski jen ojačao je nakon odluke središnje banke.
Dolar se spustio prema 157 jena, dok se euro zadržao iznad 1,11 dolara.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu