Trgovanja na regionalnim tržištima kapitala jučer nije bilo, no ono se nastavlja već danas. Iako trgovanja na Beogradskoj burzi jučer nije bilo, tržište će svakako uzdrmati informacija o vrijednosti Panonske banke koja uskoro dobije novog vlasnika.
Srbija će od privatizacije Panonske banke ostvariti prihod od najmanje 90 milijuna eura ili 3,5 puta više od njene procijenjene vrijednosti, izjavio je jučer novinskoj agenciji Tanjug generalni direktor Panonske banke Srđan Petrović. Podsjetivši da je za privatizaciju Panonske banke zainteresirano deset banaka, Petrović je ocijenio da će novi vlasnik biti poznat ‘’sredinom 2006. godine, a najkasnije do kolovoza’’.
Također, ministar privrede Srbije Predrag Bubalo najavio je u intervjuu Tanjugu da će Ministarstvo raditi na Strategiji za rješavanje privatizacijskog registra, koja će regulirati besplatnu podjelu dionica svim građanima koji to pravo nisu do sada iskoristili.
”U postojećem zakonskom tekstu o privatizaciji, pravo na besplatnu podjelu dionica građanima spominje se samo u dva članka. Znači, pravo je uspostavljeno, ali nije u detaljima regulirano i time će se baviti Strategija, a potom možda i zakon”, rekao je Bubalo. BiH pak potresa priča o pretvaranju certifikata u dionice. Uspoređujući podatke s jedinstvenih računa građana o podijeljenim certifikatima kao sredstvom plaćanja u federalnoj privatizaciji (16,021 milijarda KM) i podatke o utrošenim u tri javna poziva za pretvaranje certifikata u dionice, dolazi se do zaključka da je gotovo 2,5 milijardi KM u certifikatima ostalo neutrošeno.

Upravo taj podatak još 2004. potvrđen je iz Agencije za privatizaciju FBiH, kad su sumirani rezulati tri javna poziva za upis dionica i nagoviješteno da novog poziva neće biti.
Od tada gotovo da ništa, službeno, nije prodano za certifikate, jer je i Vlada FBiH još 2002. godine, u mandatu premijera Alije Behmena, napravila zaokret u privatizaciji u smislu naglašenog favoriziranja prodaje za novac, radi prikupljanja svježeg kapitala kako državi, tako i kompanijama.
Nitko od odgovornih, međutim, od tada nije izašao u javnost, što činiti s preostalim certifikatima.
Oni su i prema Zakonu o potraživanjima građana i Zakonu o privatizaciji poduzeća još uvijek sredstvo plaćanja, s nekoliko stotina tisuća preostalih jedinstvenih računa, od 2.234.667 koliko ih je otvoreno u Federaciji. S druge strane, međutim, može se čuti na brojnim crnim tržištima vrijednosnih papira, ispred sjedišta Komisije i Registra vrijednosnih papira, na tržnicama u Zenici, Tuzli i drugim mjestima. Certifikate prodaju uporedo s dionicama.
Vrijednost im je, čak, kao i prije javnih poziva za upis dionica, dva do tri posto od nominale, 200 do 300 KM za 10.000 u certifikatima.