Očekivani nastavak konsolidacije domaćeg bankovnog sustava izazvao je pravu poplavu naloga za kupnju dionica Slatinske banke (SNBA-R-A), koje su tijekom jučerašnje trgovine, makar i bez izravnog povoda, uknjižile više od deset milijuna kuna prometa, ostavivši iza sebe daleko poznatije i veće dionice. U središtu priče našao se, uvjetno rečeno ni kriv ni dužan, koncern Agram, čiji čelnici niti u jednom trenutku nisu pokušali opovrgnuti špekulacije o velikim apetitima kada je u pitanju ekspanzija koncerna i širenje u segment bankarstva. Polazeći od pretpostavke kako nedavna akvizicija Kreditne banke Zagreb (KBZ-R-A) neće zadovoljiti velike ambicije domaćeg osiguravatelja, investitori su počeli tražiti moguće mete za preuzimanje među skupinom manjih banaka koje su još uvijek u (barem pretežitom) vlasništvu domaćih dioničara i karakterizira ih relativno visoka fragmentiranost vlasničke strukture. Upravo zahvaljujući tim špekulacijama, Jadranska banka (JDBA-R-A) je na samom kraju prošle i početkom ove godine svojim poklonicima upriličila spektakularan rast, ubilježivši dvocifreni rast cijene dionica u samo dva (radna) dana, te se skokom do 6.700 kuna našla nadomak aktualnog rekorda od 6.850 kuna (s početka listopada prošle godine).
Istodobno, intenzivnom korekcijom tijekom studenog i prosinca, investitorima je postala zanimljiva i Slatinska banka, spuštajući se ispod granice od 1.000 kuna, što je očito bio prikladan trigger kupcima, među kojima, navodno, prednjače institucionalni investitori.
Njihova je logika vrlo jednostavna i temelji se na pretpostavci kako će jedna relativno mala banka prije ili kasnije postati plijenom većeg suparnika.

Možda to bude Agram, a možda i netko drugi, što u krajnjoj liniji i nije toliko bitno, dok god je bankarstvo u Hrvatskoj vrlo profitabilan business. Pokušavajući objasniti dramatičan rast obujma trgovine, dobro upućeni promatrači navode kako se interes ulagača ujedno poklopio s činjenicom da se pripremala i prodaja povećeg paketa dionica banke, a konačan je rezultat bio skok od 8,4 posto, na 1.048 kuna, odnosno, neznatno ispod dnevnog maksimuma od 1.050 kuna. Što se ostalih (ranije spomenutih) aktera u ovoj priči, Jadranska banka je, usprkos privremenom klizanju, uspjela praktički u potpunosti neutralizirati početne gubitke, zaključivši trgovinu s nepromijenjenih 6.700 kuna (uz skromnih 53 tisuće kuna prometa), dok je Kreditna banka Zagreb, u očekivanu buy-out ponude, bila u plusu od 0,4 posto (na 235 kuna), uknjiživši pritom i 218 tisuća kuna prometa.
Skromnih 0,2 posto rasta (na 3.205 kuna) uspjele su namaknuti i povlaštene dionice Adris grupe (ADRS-P-A), vrteći su u neuobičajeno uskom rasponu oscilacija (3.200 – 3.205 kuna) i prikupivši pritom 2,1 milijun kuna prometa. Među preostalim milijunašima na na Zagrebačkoj burzi našla se i Atlantska plovidba (ATPL-R-A), koja je, za promjenu, amortizirala pritisak prodavatelja, održavši se na prijašnjih 820 kuna, premda je cijena dobar dio trgovine proboravila ispod spomenute cifre, spuštajući se i do 810 kuna. U Varaždinu je dionica Ericssona Nikole Tesle prodano za više od 2,13 milijuna kuna, uz pad cijene za 0,32 posto

Najveći promet Plive u zadnja dva tjedna

Najvećim prometom u posljednja dva tjedna (4,4 milijuna kuna) u iznimno pozitivno intoniranoj trgovini, Pliva (PLVA-R-A) je, usprkos nepovoljnom razvoju događaja na deviznom tržištu (korekciji dolara) pokazala da još uvijek uživa solidnu podršku kupaca. Pritom se intenzivan pad lišen iole ozbiljnijeg volumena od prethodnoga dana pokazao tek kao prikladan motiv za ispunjavanje naloga za kupnju, te su dionice jučer ostvarile rast cijene od 1 posto, na 410 kuna, a cijena je privremeno dogurala i do 415 kuna (brojka od 407 kuna poslužila je kao donja granica fluktuacijskog raspona).