Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Sarajevski SASX 10 najvolatilniji u regiji

Autor: Tin Bašić
04. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Među burzovnim indeksima u regiji najveći stupanj volatilnosti imaju sarajevski indeks SASX 10 i crnogorski indeks NEX 20, dok se domaći CROBEX nalazi u ‘zlatnoj sredini’

Dionički burzovni indeks Banjalučke burze, (BIRS, Berzanski Indeks Republike Srpske) najmanje je volatilan burzovni indeks u regiji. Podatak je to koji su izračunali u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) te objavili u najnovijem kvartalnom biltenu. Računajući standardnu devijaciju dnevnih prinosa indeksa po burzama, banjalučki BIRS ima volatinost od 1,32 posto. Istovremeno, indeks Sarajevske burze SASX 10 ima najveću volatilnost od 2,17 posto, a slijedi ga indeks crnogorske burze NEX Montenegro NEX 20 sa 2,08 posto. Prema toj analizi, dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX ima volatilnost 1,71 posto te se nalazi u “zlatnoj sredini”.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rizik visokih gubitaka
“Veća volatilnost podrazumijeva velike promjene cijena u oba smjera, odnosno podrazumijeva veći raspon dnevnih prinosa. Obično se veća volatilnost vezuje za veći rizik”, izjavio je za Poslovni dnevnik analitičar Erste vrijednosnih papira Davor Špoljar. Ističe kako manje razvijena tržišta obično imaju pojačanu volatilnost kao posljedicu niske razine prometa, ali isto tako prisutnog velikog broja špekulativnih investitora. “Takva kretanja omogućavaju velike zarade, ali i isto takve gubitke u kratkom roku i preferiraju se od strane špekulanata”, kaže Špoljar. Inače, podaci iz Hanfinog biltena pokazuju da su se zbog utjecaja svjetske financijske krize i masovnog povlačenja investitora, tržišne kapitalizacije burzi u regiji prošle godine prepolovile. Po veličini tržišne kapitalizacije Zagrebačka je burza već godinama najveća, a na njoj se odvija i najviše prometa. Za njom slijede Ljubljanska te Beogradska burza.

Dionički burzovni indeks Banjalučke burze, (BIRS, Berzanski Indeks Republike Srpske) najmanje je volatilan burzovni indeks u regiji. Podatak je to koji su izračunali u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) te objavili u najnovijem kvartalnom biltenu. Računajući standardnu devijaciju dnevnih prinosa indeksa po burzama, banjalučki BIRS ima volatinost od 1,32 posto. Istovremeno, indeks Sarajevske burze SASX 10 ima najveću volatilnost od 2,17 posto, a slijedi ga indeks crnogorske burze NEX Montenegro NEX 20 sa 2,08 posto. Prema toj analizi, dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX ima volatilnost 1,71 posto te se nalazi u “zlatnoj sredini”.

Rizik visokih gubitaka
“Veća volatilnost podrazumijeva velike promjene cijena u oba smjera, odnosno podrazumijeva veći raspon dnevnih prinosa. Obično se veća volatilnost vezuje za veći rizik”, izjavio je za Poslovni dnevnik analitičar Erste vrijednosnih papira Davor Špoljar. Ističe kako manje razvijena tržišta obično imaju pojačanu volatilnost kao posljedicu niske razine prometa, ali isto tako prisutnog velikog broja špekulativnih investitora. “Takva kretanja omogućavaju velike zarade, ali i isto takve gubitke u kratkom roku i preferiraju se od strane špekulanata”, kaže Špoljar. Inače, podaci iz Hanfinog biltena pokazuju da su se zbog utjecaja svjetske financijske krize i masovnog povlačenja investitora, tržišne kapitalizacije burzi u regiji prošle godine prepolovile. Po veličini tržišne kapitalizacije Zagrebačka je burza već godinama najveća, a na njoj se odvija i najviše prometa. Za njom slijede Ljubljanska te Beogradska burza.

Apsolutni rekord BIRS-a
Na kraju 2008. tržišna kapitalizacija u regiji iznosila je oko 60 mlijardi eura i bila je gotovo 50 posto manja nego na kraju 2007, a ostvareno je i dvostruko manje prometa u odnosu na godinu prije – nešto manje od sedam milijardi eura. Promatrajući ostvarene prinose svih regionalnih indeksa u posljednje tri godine, jedini koji je u 2007. ostvario negativan prinos bio je banjalučki BIRS, koji je pak godinu prije ostvario najveći prinos u regiji, od čak 111 posto, stoji u biltenu.

Korelacija dnevnih prinosa
Pad započet već sredinom 2007. intenzivirao se u 2008. koja je završila kao najgora u povijesti ovih burzi. Uz prinose, smanjeni su i prometi na burzama što je povećalo nelikvidnost. Unatoč sličnim godišnjim prinosima, indeksi ne pokazuju velike korelacije dnevnih prinosa. Značajnije korelacije imaju jedino ljubljanski SBI 20, zagrebački CROBEX i beogradski BELEX 15 s DJ STOXX SUB BALKAN 30 indeskom, što je logično zbog velikog udjela istih dionica u sastavu. “Intenzitet uzajamnog odnosa dvaju varijabli, primjerice prinosa u odabranoj vremenskoj seriji, npr. dnevnih prinosa, na pojedinim tržištima može se mjeriti koeficijentom korelacije. U odabranoj vremenskoj seriji dva prinosa mogu vrlo malo slijediti jedan drugog, pa ipak na kraju razdoblja pokazati isti ostvareni prinos, a dakako, vrijedi i obrnuto”, objasnio je voditelj zagrebačke podružnice FIMA Vrijednosnica Aljoša Šestanović. On ističe da je uzrok istome u različitim stupnjevima volatilnosti prinosa vrijednosnica i nije ništa neobično u statističkoj analizi. “Ilustracije radi, u vremenskoj seriji od jedne godine tj. 250 usporednih dnevnih prinosa dvaju tržišnih indeksa, 249 uzoraka parova može pokazati gotovo neovisno kretanje jedan od drugoga, dok zadnji, 250. uzorak može nadomjestiti razlike na godišnjoj razini i izjednačiti prinose na godišnjoj razini. Prema tome, vrlo je bitno i za koje vremensko razdoblje mjerimo ostvareni prinos”, zaključuje Šestanović.

izdvojeno

Važnost indeksa
Često oni koji svakodnevno spominju indeks tržišta, ne razumiju uvijek što stoji iza izračuna indeksa, poručuje voditelj zagrebačke podružnice FIMA Vrijednosnica Aljoša Šestanović. Indeks se koristi u nekoliko svrha. Prvo, analitičari, portfolio menadžeri i brokeri koriste indekse tržišta kako bi mjerili stanje na određenom tržištu, vrlo slično kao što BDP predstavlja stanje određenog gospodarstva. Burzovni indeks služi kao referentni pokazatelj prinosa, kao referenca za konstrukciju indeksnog portfelja, kao parametar pri prognozi kretanja cijena dionica u idućem razdoblju te kao reprezent tržišnog portfelja, kratko objašnjava Šestanović.

Autor: Tin Bašić
04. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close