Unatoč negativnom predznaku i zamjetnim gubicima vodećih svjetskih burzovnih indeksa, kraj protekloga tjedna doima se prilično idiličnim u usporedbi s ovotjednim zbivanjima, obilježenim dramatičnim rastom cijena na tržištima roba, prijeteći pravim kaosom na tržištima kapitala. Što nimalo ne čudi, jer je početak tjedna donio pomalo neobjašnjivu korekciju dolara, što je bio tek povod za wild ride na tržištima roba, potaknuvši između ostaloga i skok cijena sirove nafte sve do 71 dolara po barelu. Za one zaboravnije, time je nadmašen all-time-high iz kolovoza prošle godine (kada je uragan Katrina prohujao američkim jugom), što je pak izazvalo lančanu reakciju, katapultirajući cijenu bakra do rekordnih 6.500 dolara po toni, a cijenu zlata iznad ključne barijere razine od 600 dolara po unci (na najvišu razinu u posljednjih 25 godina). Prema tvrdnjama analitičara, jedan od najvažnijih uzroka najnovijeg razvoja događaja bio je podatak o stopi gospodarskog rasta u Kini od čak 10 posto u prvom kvartalu tekuće godine (objavljen tijekom vikenda), što je tek jedan u nizu indikatora koji dodatno učvršćuje fundamentalno utemeljen case za optimizam u pogledu tržišta roba, izazivajući zamjetno povlačenje kapitala iz dionica, naravno, u režiji institucionalnih investitora.

Uostalom, dio investitora ionako preferira suzdržaniji nastup na tržištu na početku sezone objavljivanja poslovnih rezultata, strahujući od neugodnih iznenađenja koja bi tržište mogla odvući duboko na negativan teritorij. Što je na neki način potvrdio i Philips, razočaravši analitičare ostvarenom dobiti od 160 milijuna eura (rast od 37 posto), koja je bila daleko ispod očekivanih 234 milijuna eura. Istodobno, rast rast prodaje od 14 posto (na 7,4 milijarde eura) nadmašio je pak prognoze, a (negativnu) razliku su u najvećoj mjeri progutali troškovi odvajanja poluvodičkog businessa, koji će do kraja godine biti prodan strateškom partneru ili ubačen u proceduru inicijalne javne ponude. Što je barem djelomično ublažilo nezadovoljstvo ulagača, te su dionice izgubile na vrijednosti podnošljivih 1,2 posto, zadržavajući ostatak europskog hi-tech sektora također na negativnom teritoriju.Izravnikonkurenti u segmentu poluvodičke industrije, Infineon i STMicroelectronics, zabilježili su pad cijene dionica od 1,6, odnosno, 1,3 posto, dok se u zapaženog gubitnika pretvorio Alcatel, s minusom od 2,3 posto. Zahvaljujući novim rekordima na tržištima roba, istaknute dobitnike na Starom kontinentu doista nije bilo teško pronaći. Naravno, to su u prvom redu bile dionice rudarskih kompanija, koja je predvodila Antofagasta (jedan od najvećih svjetskih proizvođača bakra), rastom cijene dionica od 3,8 posto, dok je najslabija karika u londonskom kvintetu bio Anglo American, ubilježivši rast dionica od 1,8 posto. U već opisanim okolnostima prodavatelji su u širokom luku zaobilazili i naftaše, a na vrh ljestvice dobitnika, zahvaljujući pozitivnim preporukama brokera, zasjeo je norveški tandem Statoil – Norsk Hydro, uknjiživši rast od 4,1 posto, odnosno, 3,2 posto. O uvjerljivoj izvedbi sektora svjedoči pak podatak kako se među najslabijima našao ENI, čije su dionice tijekom jučerašnje trgovine bile u plusu od oko 1 posto. Nagađanja o uključivanju New York Stock Exchange u bitku za London Stock Exchange donijela su potonjoj rast dionica od 1,5 posto, dok je BAA, operater londonskih zrakoplovnih luka, bio u plusu od 1,7 posto, odbivši još jednu ponudu za preuzimanje (vrijednu 9,4 milijarde dolara), ovoga puta u produkciji Goldman Sachsa.

Konfuzna trgovina na Tokijskoj burzi

Shodno tome, na gubitku su bile dionice automobilske industrije i zrakoplovnih prijevoznika, makar su dodatnu konfuziju unijela zbivanja u Tokiju (posluživši kao nekakav motiv optimistima u Europi), gdje su burzovni indeksi, usprkos nizu otegotnih okolnosti, jučer bilježili rast vrijednosti, demantirajući uvriježenu pretpostavku koja podrazumijeva obrnuto-proporcionalnu vezu cijena energenata i većina dionica na burzi.