Najdužom pozitivnom serijom (pet dana uzastopnog rasta) u posljednja četiri mjeseca azijski su burzovni indeksi zaključili protekli tjedan signalizirajući preokret koji je donio bitno drukčiji odnos snaga na svjetskim financijskim tržištima. U prvom su planu ovoga puta bila tržišta kapitala, ojačana podrškom institucionalnih investitora koji su ubrzano prebacivali kapital u dionice, sijući na trenutke pravu paniku na robnim burzama, gdje mjesta za dobitnike, jednostavno, nije bilo. Zamjetno niža averzija investitora prema riziku u prvom je redu bila posljedica ohrabrujućih makroekonomskih indikatora i potvrde teze o usporavanju američkog gospodarskog rasta, koji za sobom neminovno povlači i smanjenje inflacijskih pritisaka, a time i nižu vjerojatnost skorog povećanja ključnih kamatnih stopa FED-a. Upravo je taj argument poslužio kao opravdanje pesimistima koji su masovno zatvarali pozicije vezane za ‘crno zlato’ gurajući cijenu WTI sirove nafte sve do ključne psihološke razine od 70 dolara po barelu (najniže u posljednja dva mjeseca), što je pak izazvalo velike poremećaje i na ostalim tržištima roba. Već je i to bilo dovoljno za veću korekciju na tržištu metala (cijena zlata se našla na najnižoj razini od početka srpnja), a dominaciju pesimista na tržišta roba dodatno je učvrstila vijest o povećanju ključnih kamatnih stopa kineske središnje banke krajem tjedna, što je, sasvim očekivano, iniciralo nagađanja i o slabijoj potražnji za robama na globalnoj razini. Usprkos tome, pa i zamjetnoj eroziji cijena na kraju tjedna, korespondirajući se sektori na tržištu kapitala mogu pohvaliti pozitivnom izvedbom.

To se ponajprije odnosi na rudare, koji su doista briljirali, ponajprije zahvaljujući štrajku u najvećem svjetskom rudniku bakra (odakle stiže oko 7% ukupne svjetske proizvodnje), a koji su vlasnici (BHP Billiton i Rio Tinto) do daljnjega odlučili – zatvoriti. Generirajući time strah od nestašice bakra, što je u potpunosti neutraliziralo negativne učinke štrajka, a dionicama spomenutih kompanija donijelo tjedni rast cijene dionica od 5%, odnosno 3%. Među dionicama londonskog kvinteta podbacila je tek Xstrata (-0,7%), koja ganja kanadski Falconbridge, a pozitivan je predznak zaradio i tercet najvećih europskih naftnih kompanija (rastom od oko 1%) uspijevajući se othrvati nepovoljnom razvoju događaja na tržištu nafte. Pa ipak, o dominaciji optimista na tržišta kapitala najbolje svjedoči lagani rast utility sektora, čiji su se predstavnici, zauzevši čelna mjesta na ljestvici dobitnika u proteklih nekoliko mjeseci prometnuli u istaknute mete za akumulaciju profita. No time je rast dotičnih dionica tek usporen, što pokazuju E.On i RWE, koji su se istaknuli skokom od 3%, odnosno 4% nadmašivši čak i osiguravatelje, koji vladavinom optimista na tržištu u pravilu – blistaju. Korekcijom cijena nafte njihovu su ulogu preuzeli lideri kemijske industrije na Starom kontinentu pruživši investitorima pregršt razloga za zadovoljstvo. Lanxess (+7%) i Clariant (+6,5%) to su učinili objavom poslovnih rezultata, kategorije u kojoj je Ciba potpuno podbacila ponudivši umjesto toga scenarij dramatičnog preokreta. A da su kupci evidentno zagrizli mamac, potvrđuje i dvocifreni skok dionica tijekom protekloga tjedna. Inače, kraj tjedna na europskim burzama obilježila je svojevrsna suša vijesti iz korporativnog fronta zbog čega je BAE Systems bila jedna od najčešće spominjanih kompanija, tragom vijesti o prodaji 72 Eurofighter zrakoplova Saudijskoj Arabiji. Riječ je o prvom plasmanu Eurofighter programa izvan Europe, a osim britanske BAE (+9%) joint-venture sačinjavaju još i EADS i talijanska Finmeccanica, čijim je dionicama cijena porasla za oko 4%.

High tech izdanja u velikom plusu
Hi-tech izdanja su pak posebna priča i vjerojatno su bili najaktivniji segment azijskih tržišta kapitala, ponajprije zahvaljujući Hewlett-Packardu, koji je, za razliku od Della, doslovno oduševio promatrače kako ostvarenim rezultatima u drugom kvartalu, tako i pozitivnom revizijom prognoza za tekući kvartal, uvećavši tržištu kapitalizaciju za gotovo 10% u tjedan dana. A to je pak otvorilo put znatnijem priljevu kapitala zbog čega je ASML bio u plusu od 8%, kao i Nokia, dok su STMicroelectronics, Alcatel i Ericsson redom bilježili skok cijene dionica veći od 10%.