Uknjiživši više od polovice ukupnog prometa dionica na Varaždinskoj burzi, Slatinska banka (SNBA-R-A) je, nema nikakve sumnje, obilježila zbivanja na domaćem tržištu kapitala protekloga tjedna, usprkos izostanku značajnijih cjenovnih pomaka, barem onog intenziteta koji bi očekivali u uvjetima dramatičnog rasta obujma trgovine. Jer sa gotovo 30 milijuna kuna prometa, riječ je o uvjerljivo najlikvidnijoj domaćoj dionici kojoj se, barem prema kriteriju ostvarenog prometa, nitko drugi nije uspio ozbiljnije približiti.
No prošlotjedni razvoj događaja definitivno nije toliko nezanimljiv kao što sugerira relativno uzak raspon oscilacija cijene, i to iz nekoliko razloga, a među najvažnijima je svakako činjenica da se redovne dionice Slatinske banke u prošloj godini niti jednom nisu uspjele ugurati u klub milijunaša, čak i kada je cijena tijekom rujna preskočila razinu od 900 kuna, dosegnuvši samo mjesec dana kasnije aktualan rekord od 1.260 kuna. Suprotno tome, s novim rekordima u kategoriji ostvarenog prometa, veliki volumen transakcija, k tome još proknjižen u skraćenom radnom tjednu, predstavlja više od četvrtine vlasničkog udjela, a taj je podatak jednostavno nemoguće ignorirati. Posebice ako se promatra u nešto širem kontekstu očekivane konsolidacije domaćeg bankovnog sustava i bitke za tržišni udio, a zatim i neskrivenih ambicija najnovijeg igrača, koncerna Agram. Premda je dio promatrača prilično skeptičan prema ideji kako je upravo Agram zainteresiran za Slatinsku banku, dionice malih banaka za većinu su ulagača općenito good play koji će prije ili kasnije donijeti pristojan profit. Međutim, popis najvećih deset dioničara (prema podacima Središnje depozitarne agencije) uvelike demantira pretpostavke o velikoj ulozi institucionalnih fondova, jer potonjih na toj listi jednostavno – nema. Štoviše, i nakon prilično burne trgovine protekloga tjedna, popis obuhvaća dobro poznata imena, uglavnom osoba povezanih s bankom (i pravnih osoba u vlasništvu istih) i ne donosi bitnije promjene u odnosu na posljednje kvartalno izvješće s kraja rujna. Bitan moment u cijeloj priči su i glasine kako je prodaja dijela dionica na neki način iznuđena i podrazumijeva nekakav deadline, a što se svakako uklapa u prošlotjedni zaplet, koji je rezultirao rastom cijene od svega 3,6 posto, na okruglih 1.000 kuna, u skladu s prosječnom cijenom (vrhunac je dosegnut na 1.060 kuna).

Naravno, nemoguće je provjeriti da li je jedan od prodavatelja zaista iz nekog razloga bio primoran na prodaju, a pritom u oči upada i iznimno veliki broj zaključenih transakcija, što pak ukazuje i na povećanu aktivnost malih investitora, makar i dalje ostaje nejasno zbog čega je izostala veća premija na cijenu. Inače, kao jedna od potencijalnih meta za preuzimanje među bankama se u zadnje vrijeme sve češće spominje i Jadranska banka (JDBA-R-A), što je prošloga tjedna bilo dovoljno za tjedni skok od 9,4 posto i novi all-time-high od 7.000 kuna, uz solidnih 1,8 milijuna kuna prometa. Unatoč provokacijama prodavatelja, koji su spustili cijenu sve do 406 kuna, Pliva (PLVA-R-A) se otrgla negativnom utjecaju deprecijacije dolara na deviznom tržištu, provukavši se s minornih 0,4 posto minusa (na 413,2 kune), uz gotovo pet milijuna kuna prometa. Upola manji obujam trgovine uknjižila je Podravka (PODR-R-A), ali i pozitivan predznak trgovine, što pokazuje tjedni rast cijene od 2,5 posto, na 326 kuna, i privremeni skok sve do 330 kuna (najviše od veljače prošle godine).

‘Sukob’ s Philip Morrisom spustio Adris

Negativno intoniran news-flow, ovoga puta u obliku špekulacija o zaoštravanju sukoba na relaciji Philip Morris – Adris grupa (ADRS-P-A) ponovo je spustio povlaštene dionice rovinjske tvrtke na negativan teritorij. I dok uobičajeno visok obujam trgovine nije izostao (osam milijuna kuna prometa), dionice su se kretale u neuobičajeno uskom fluktuacijskog rasponu (3.180 – 3.220 kuna), zaključivši trgovinu s minusom od 1,4 posto, na 3.200 kuna.