Povlačenje investitora sa burze, i time izazvani niski prometi, uz zahtjevniju regulaciju i visoke troškove poslovanja doveli su dvije trećine nezavisnih investicijskih društava pred rub propasti. Nedavno su svoja vrata zatvorili ICF Brokeri, a prije njih su to učinili Ilirika vrijednosni papiri i KD upravljanje imovinom.

S obzirom na to da su navedene brokerske kuće bile uglavnom na sredini ljestvice po trgovanju dionicama na Zagrebačkoj burzi, postavlja se pitanje – ako su oni propali, kako onda preživljavaju brokeri sa znatno manjim prometima. Iz Antea brokera, koji su u ovoj godini imali prosječni mjesečni promet od 5,1 milijun kuna, poručuju kako su se situaciji adaptirali revidiranjem troškova. Ističu kako manja društva imaju i mnogo manje fiksne troškove jer između ostalog posluju i na manje ‘atraktivnim’, odnosno jeftinijim lokacijama, pa je i sama mogućnost prilagodbe lakša u odnosu na velike brokerske kuće. “Treba naglasiti kako olakšavanje trenutne situacije brokerskim kućama za sada ipak nije došlo i od strane institucija čiji cjenici također imaju utjecaj na troškove investicijskih društava. Naime, one u ovim teškim vremenima svoje cjenike nisu korigirale i prilagodile novonastaloj situaciji nego su ih i proširile naplaćivanjem usluga koje do sada nisu bili naplaćivane u toj mjeri”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Antea brokera Krešimir Jušinski.

Destimulirajući utjecaj
Daje primjer gdje se, po novom cjeniku, uvrštenje dionica u MTP kotaciju Zagrebačke burze naplaćuje 6.000 kuna, a prije je to stajalo puno manje. “Dakle, osim same percepcije javnosti spram tržišta kapitala, koja i nije naročita, i sama burza svojim ponašanjem ‘destimulirajuće utječe’ na uvrštavanje novih instrumenata na tržište kako bi se ono oživjelo, tj. kako bi se povećala njegova likvidnost”, smatra Jušinski. Pored manjih troškova i prilagodbe novonoastaloj situaciji, ‘mali brokeri’ u ovome se trenutku moraju odlučiti za dvije strategije. “Društva u nebankarskom vlasništvu danas i ubuduće mogu preživjeti na jedan od dva osnovna načina – širinom usluga koje su u mogućnosti (po)nuditi svojim klijentima ili specijalizacijom”, poručuje Hrvoje Japunčić iz Trcin vrijednosnica. Taj brokeraj ove godine ima prosječni mjesečni promet od 5,2 milijuna kuna.

Jača konkurencija
Za prvi način eventualne ‘slamke spasa’ Japunčić ističe kako bi to trebale biti usluge poput poslovnog i investicijskog savjetovanja, upravljanja portfeljima i/li imovinom te brokeraža kako domaća tako i strana. “S druge strane, specijalizacija na jednu od usluga može biti dostatna, ali stvarno je teško za reći da li je, primjerice, specijalizacija za samu brokeražu dovoljna da se osigura opstojnost, uzimajući u obzir i skori ulazak Hrvatske u EU te time daljnju liberalizaciju tržišta i mogućnosti pojave još veće i jače inozemne konkurencije”, upozorava Japunčić. Do sada su se neke brokerske kuće mogle ‘provlačiti’ jer su imale vlasničke udjele u tvrtkama čija je dividenda bila odličan poklon. Brokerajima je prošle godine, tako, vrlo dobro došao prihod od dividende Zagrebačke burze. “Priča za vlasničke udjele jednaka je za sve. Sve je super dok od tog vlasničkog udjela dobivaš dividendu i s njome ojačavaš kapital i rezerve društva. Međutim, što se događa kada dođu teška vremena i ako navedena dividenda više nije u bilanci nego je izvađena iz tvrtke kroz isplatu dobiti?”, pita se Jušinski. Vrijednost vlasničkih udjela koje brokeraji drže u nekim kompanijama tada bi se mogla smanjiti. Tvrtke bi se u gubicima mogle odlučiti i na dokapitalizaciju izdavanjem novih dionica, a postojeći dioničari – brokeraji – ih ne bi mogli uplatiti.

Čekanje oporavka
S obzirom na to da su mnoga društva osnovana prije nekoliko godina, u vremenu dobrih prihoda i dobiti, ista je među ostalog ulagana u vlasničke pozicije različitih korporativnih društava, kaže Japunčić. “Dividende nisu i ne bi trebale biti temelj poslovnog modela, jer znate i sami da u teška vremena, (ne)povezana društva donose odluke o neisplati istih”, zaključuje on. Ciklus konsolidacije tržišta još prošle godine, najavom spajanja, pokrenuli su InterCapital i Fima Vrijednosnice. Najnovijim spajanjem Hita vrijednosnica i Auctora stvorit će se najveća nezavisna brokerska kuća u Hrvatskoj. “Vlasnici brokerskih kuća će do kraja godine pokušavati izvući poslovanje samostalno i osluškivati tržište tj. čekati i nadati se njegovom značajnijem oporavku. Ako on izostane, onda ćemo do sljedećeg ljeta sasvim sigurno svjedočiti znatnoj reorganizaciji ne samo brokerske industrije, nego cjelokupne domaće industrije investicijskog bankarstva. Ukratko, u ovim trenucima puno je upitnika nad ovom industrijom i jednostavno će trebati proći još nekoliko mjeseci da se karte počnu otkrivati”, zaključuje Jušinski. Koje karte će se na kraju priče otkriti, nemoguće je predvidjeti.

Idelan promet

Osigurač poslovanja
Ne postoji točna kalkulacija koja bi rekla koji je dnevni promet na Zagrebačkoj burzi “dovoljan” ili potreban da društva posluju u plusu, kaže Japunčić. “Razlog za to su mogućnosti trgovanja u inozemstvu, prihodi po osnovama drugih usluga. Ali s druge strane, po nekim drugim parametrima, a uzimajući današnje valuacije, promet između 40 i 50 milijuna kuna bi već bio dosta dobar “osigurač” temeljnih troškova svakog društva”, zaključuje Japunčić. Današnji su dnevni prometi dionicama rijetko kad iznad 20 milijuna kuna, dok su još 2008. bili iznad 50 milijuna kuna.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe