Na razini Europske unije nije se uspio postići dogovor o novim bankovnim propisima u sklopu Basela III. Razgovori u Bruxellesu su prekinuti zbog neslaganja oko visine bonusa, kapitalnih zahtjeva za velike kreditore, ali i stvarnoj moći koju bi ubuduće trebala imati Europska agencija za banke (EBA) te će se nastaviti idućeg tjedna u srijedu, javlja Bloomberg. “Trenutno nismo spremni”, rekao je novinarima Othmar Karas kojeg je Europski parlament zadužio za izradu novih pravila. “Smatram da vijeće nema mandat okončati razgovore”, rekao je osvrćući se na grupu europskih zemalja kojima predsjeda Irska.

Ipak, Karas je istaknuo da su pregovarači postigli dogovor o potrebi da se omjeri likvidnosti uvedu do 2018., godinu prije nego nego što su globalni regulatori dogovorili prije mjesec dana. Posljednja odgoda najnoviji je kamen spoticanja u usuglašavanju nove regulative u Europskoj uniji. Novom propisima cilj je povećati kapitalne i standarde likvidnosti u bankovnom poslovanju kako bi se očvrsnulo banke i izbjegla buduća financijska kriza poput posljednje koja se dogodila nakon propasti američkog Lehman Brothersa u listopadu 2008.

Tvornice novca
Budući da su spašavanje posrnulih banaka platili europski porezni obveznici, dio novih pravila trebao je ograničiti visoke bankarske bonuse i nagrade i transformirati banke iz “tvornica novca” u prave financijske intermedijare kojima je na prvom mjestu alokacija novca usmjerena na održivi gospodarski rast. Unatoč činjenici da su banke tražile milijarde eura financijske pomoći država, dio bankara ipak nije odustao od isplate bonusa što je izazvalo bijes javnosti. Stoga su neki zatražili konkretnu zabranu bonusa koji prelaze ugovorenu plaću. No stavljanje gornje granice na omjer varijabilne i fiksne plaće nosio bi velik rizik povećanja fiksnih plaća, smatraju pravnici. Jedno od razmatranih rješenja bilo je i ograničavanje bonusa na dvostruku visinu plaće. Prema tom prijedlogu, nagrade menadžmentu koje nadmašuju dvije plaće dozvolile bi se samo ako to izglasa većina na skupštini dioničara banke.

Britanski protuprijedlog
Dio država, među kojima je i Velika Britanija koja brani svoju iznimno snažnu financijsku industriju, nisu se složile s tim rješenjem. Britanski protuprijedlog bio je zadržati postojeću regulativu i dosadašnji način nagrađivanja menadžmenta. Ustup krizi prema tom prijedlogu bio je da bi se isplata mogla odgoditi neko vrijeme ili da bi se u nekim slučajevima nagrade morale vratiti. U iščekivanju strožih pravila o višem kapitalu niz europskih banaka pribjeglo je  prodaji dionica, ukidanju tisuća radnih mjesta i smanjienju broja poslovnica kako bi se srezali troškovi poslovanja. Posljednje je rezanje troškova objavile francuska BNP Paribas grupa i njemačka Deutsche Banka. 

Studija KPMG-a

“Europskoj bankarskoj industriji vjerojatno slijedi konsolidacija jer će banke srednje veličine smanjiti obujam svog poslovanja i strateški se usredotočiti na domaća tržišta”, zaključak je revizorske kuće KPMG. Potencijalna promjena u poslovanju dogodit će se jer su banke orijentirane u previše smjerova odjednom. To se odnosi na zahtjeve za kapitalom, likvidnosti i korporativnog upravljanja te kompenzacijse naknade, kažu u KPMG-u. “Bankovna industrija u Europi vjerojatno će biti suočena sa značajnom konsolidacijom, a njezin srednji ‘sloj’ smanjit će se i u širini i u broju”, zaključak je studije.