Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Projekti ZSE-a hrabri, sad treba realizirati njihov potencijal

Autor: Tomislav Pili
07. listopad 2016. u 08:12
Podijeli članak —
U vezi sa SEE Linkom zagrebačka burza pregovara s grčkom i rumunjskom burzom. Intenzivna trgovina re

Naknada mirovinaca je 0,41% od imovine, a 2017. past će na 0,38%, što je među najnižim naknadama.

Značajni projekti na tržištu kapitala obilježili su ovu godinu, ali velike promjene tek dolaze, moglo se čuti u uvodnom dijelu konferencije Zagrebačke burze i fondovske industrije u Poreču. Jedna od tema bit će demografski trendovi. "Pokazat ćemo da se u demografskim trendovima mnogo toga mora promijeniti da bismo imali održivu mirovinu te da će biti potrebno dodatno štedjeti", objasnio je Petar Vlaić, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić dala je rezime ove godine, koju su obilježili početak rada projekta povezivanja regionalnih burzi SEE Link, dokapitalizacija i izlistavanje dionica ZSE te pokretanje projekta SME Growth za prikupljanje kapitala za startupe s estonskom tvrtkom Funderbeam.  U vezi sa SEE Linkom kazala je kako se o pridruživanju pregovara s grčkom i rumunjskom burzom. Što se tiče izlistavanja dionica burze, u prvih mjesec dana dionica je imala 2,3% udjela u trgovini, a protrgovano je osam posto kapitala burze. Intenzivna trgovina rezultirala je skokom broja dioničara ZSE s nekadašnjih 55 na 266, otkrila je Gažić. 

Značajni projekti na tržištu kapitala obilježili su ovu godinu, ali velike promjene tek dolaze, moglo se čuti u uvodnom dijelu konferencije Zagrebačke burze i fondovske industrije u Poreču. Jedna od tema bit će demografski trendovi. "Pokazat ćemo da se u demografskim trendovima mnogo toga mora promijeniti da bismo imali održivu mirovinu te da će biti potrebno dodatno štedjeti", objasnio je Petar Vlaić, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima.

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić dala je rezime ove godine, koju su obilježili početak rada projekta povezivanja regionalnih burzi SEE Link, dokapitalizacija i izlistavanje dionica ZSE te pokretanje projekta SME Growth za prikupljanje kapitala za startupe s estonskom tvrtkom Funderbeam.  U vezi sa SEE Linkom kazala je kako se o pridruživanju pregovara s grčkom i rumunjskom burzom. Što se tiče izlistavanja dionica burze, u prvih mjesec dana dionica je imala 2,3% udjela u trgovini, a protrgovano je osam posto kapitala burze. Intenzivna trgovina rezultirala je skokom broja dioničara ZSE s nekadašnjih 55 na 266, otkrila je Gažić. 

Zabrinut za SKDD
Na projekte burze osvrnuo se i predsjednik Upravnog vijećaHanfe Petar Pierre Matek nazvavši ih "hrabrima i kreativnima". No, sada treba realizirati njihov potencijal, drži šef Hanfe. Za razliku od ZSE-a, u vezi sa Središnjim klirinškim depozitarnim društvom (SKDD) Matek je izrazio određenu dozu zabrinutosti. Kazao je, naime, kako bi mu bilo draže da je postignuta kapitalna adekvatnost SKDD-a, ali su dioničari htjeli isplatu dividende. "Što je, tu je. Nadam se da će SKDD biti dokapitaliziran jer to nije šala", naglasio je. Mirovinski fondovi, smatra Matek, opet su ostvarili vrlo zadovoljavajuće prinose zbog rasta cijena dionica i obveznica.

U vezi s kritikama da su naknade mirovinaca previsoke, kazao je kako ovogodišnja naknada iznosi 0,41% od imovine, a iduće godine past će na 0,38%, što je među najnižim naknadama. No, Hanfa smatra kako kvalitetnije upravljanje fondovima može donijeti više dobrobiti za članove od rezanja naknada. Govoreći o brokerajima, kratko je rekao da su neka društva "pokazala kreativnost, a neka još nisu pronašla svoju nišu". U vezi s promjenama, istaknuo je skoru promjenu Zakona o tržištu kapitala zbog implementacije direktive MiFID II. Uvodi s načelo prema kojem će se za svaki novi financijski proizvod regulatoru morati dokumentirati tko je ciljna skupina klijenata te kako će se proizvod distribuirati. 

Nafta i inflacija 
Što očekivati od rasta, inflacije i središnjih banaka bila je tema predavanja Uta Baadera, osnivača njemačke investicijske banke Baader Bank. Na kretanje inflacije odlučujuće će djelovati kretanje cijene nafte. Ako cijene od 50-ak dolara ostanu stabilne, stopa inflacije rast će 0,6%, ali poskupljenje nafte za četvrtinu donijelo bi skok inflacije na dva posto.

Autor: Tomislav Pili
07. listopad 2016. u 08:12
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close