EN DE

Previše nekvalitetnih dionica

Autor: Tomislav Pili
14. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Od 270 dionica uvrštenih na Uređenom tržištu i Multilateralnoj trgovinskoj platformi ZSE u ožujku nijednu transakciju nije zabilježilo njih 86

Među analitičarima tržišta kapitala vlada podijeljeno mišljenje o tome je li pojačani trend delistiranja dionica sa Zagrebačke burze dobar ili loš.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prema podacima tromjesečnog izvješća ZSE, danas se na burzi nalazi 108 dionica manje nego prije godinu dana, a uskoro odlazi i Zagrebačka pivovara. Samo u dosadašnjem dijelu godine delistirano je desetak dionica. O velikoj kvantiteti, a maloj kvaliteti dionica izlistanih na Zagrebačkoj burzi u utorak se na opatijskoj konferenciji “Hrvatsko novčano tržište” osvrnuo i čelnik Hanfe Ante Samodol. Usporedivši Zagrebačku i Budimpeštansku burzu, Samodol je rekao kako se u Zagrebu trguje sa 250 dionica, u Budimpešti s njih 50, a tamošnji je promet prošle godine premašio domaći za 18 puta. No Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP-a Invest, smatra da uspoređivati te dvije burze nije tako jednostavno. “Nije problem samo u količini, nego i veličini kompanija. Mol ili OTP banka mnogo su veće kompanije od svojih hrvatskih pandana. Izgubili smo kompanije koje su pretendirale biti međunarodne, poput Ine ili Plive, i koje su imale ‘dual-listing’”, smatra on.

Među analitičarima tržišta kapitala vlada podijeljeno mišljenje o tome je li pojačani trend delistiranja dionica sa Zagrebačke burze dobar ili loš.

Prema podacima tromjesečnog izvješća ZSE, danas se na burzi nalazi 108 dionica manje nego prije godinu dana, a uskoro odlazi i Zagrebačka pivovara. Samo u dosadašnjem dijelu godine delistirano je desetak dionica. O velikoj kvantiteti, a maloj kvaliteti dionica izlistanih na Zagrebačkoj burzi u utorak se na opatijskoj konferenciji “Hrvatsko novčano tržište” osvrnuo i čelnik Hanfe Ante Samodol. Usporedivši Zagrebačku i Budimpeštansku burzu, Samodol je rekao kako se u Zagrebu trguje sa 250 dionica, u Budimpešti s njih 50, a tamošnji je promet prošle godine premašio domaći za 18 puta. No Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP-a Invest, smatra da uspoređivati te dvije burze nije tako jednostavno. “Nije problem samo u količini, nego i veličini kompanija. Mol ili OTP banka mnogo su veće kompanije od svojih hrvatskih pandana. Izgubili smo kompanije koje su pretendirale biti međunarodne, poput Ine ili Plive, i koje su imale ‘dual-listing’”, smatra on.

Odraz politike
Tomislav Ćorić, asistent na Katedri za financije zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta, smatra da su kretanja na burzi prije svega odraz ukupne ekonomske aktivnosti, ali i političkog stanja u zemlji. “Do prije dvije godine svjedočili smo rastu CROBEX-a, što je bio rezultat ekonomske aktivnosti i solidnog rasta BDP-a. No pad ekonomije u cjelini i smanjenje investicija odrazio se i na indeks”, kazao je Ćorić. Smatra da za delistiranim dionicama ne treba previše žaliti. “Broj dionica društava koje su izlistane na Zagrebačkoj burzi, a neaktivne su relativno je velik. Sukladno njihovu poslovanju i obujmu transakcija s njihovim dionicama dio društava uopće ne bi trebao biti izlistan na burzi”, smatra Ćorić.

Motivi za delistiranje
Njegove riječi potvrđuju i podaci iz prošlomjesečnog izvješća ZSE prema kojem je u ožujku bilo 86 vrijednosnica s kojima nije učinjena nijedna transakcija. Ćorić ističe kako za delistiranje društva s burze postoji nekoliko motiva. “To je trošak održavanja uvrštenja, mali broj dionica u ‘free floatu,’ ali katkad i (ne)spremnost uprave društva na transparentnost koju kotiranje na burzi sa sobom nosi”, kazao je Ćorić. Za razliku od njega, Darka Brborovića delistiranje dionica s domaćeg tržišta previše ne veseli. “Delistiranje kompanija sa Zagrebačke burze trend je koji ne treba pozdraviti. S druge strane ako je većinski udjel u nekoj kompaniji u rukama samo jedne osobe, može se razumjeti želja za delistanjem”, ističe Brborović. Smatra da su javna dionička društva bile i kompanije koje nisu vidjele interes za kotiranjem na burzi ili su njihovi menadžeri željeli okrupnjeti svoj udjel bez “očiju“ javnosti. “Hanfa je prošle godine napravila velik korak u pravom smjeru kada je propisala da društva iz JDD-a koja se žele delistirati s Uređenog tržišta moraju odštetiti ostale dioničare”, zaključuje Brborović.

Brojke

Veća kapitalizacija i promet
Tržišna kapitalizacija 59 dionica uvrštenih na Budimpeštanskoj burzi krajem ožujka je iznosila 24,5 milijardi eura. Dionička tržišna kapitalizacija na ZSE u ožujku je iznosila, preračunato, 19,7 milijardi eura. Što se tiče prometa, u ožujku je u Budimpešti protrgovano domaćim i stranim dionicama za 2,5 milijardi eura. Na Zagrebačkoj je burzi dionički promet u ožujku dosegao 426,9 milijuna kuna, odnosno 59,2 milijuna eura.

Autor: Tomislav Pili
14. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (4)
Pogledajte sve

Pisac članka je dobio zadatak da opravdava lopovskog bandita Samodola tko god je na ZSE zna da je taj bandit Samodol uništio TK i da je zaslužio doživotni boravak na GOLOM OTOKU sa svojim kompanjoima
ZSE je opljačkana do jaja a da nitko za to nije odgovarao
Samodol Sanader Luković i Novoselec su opljačkali ZSE a dije onaj slatkorečivi Bajić jeli i on bio u talu

Kako Samodol to i vodi dobro još i izgleda!!!!!!
Svatko radi što hoće a kazni NEMA!!!!!!!
A usporedba sa Mađarima TOTALNO NEOZBILJNA!!!!
Pisac članka trkelja bez veze!!!
Vjerojatno je plačen po broju objavljenih članaka a ne o kvaliteti

Previše nekvalitetnog odnosa prema dioničarima
Bilo bi puno više interesa za ulaganjem u dionice kad bi se vodila briga o manjinskim dioničarima. Na forumima se dosta često spominju Franck, Autohrvatska, Transadia….
Zar ne bi bilo logično da država koja hoće osnažiti tržište kapitala, napravi kontrolu u takvim firmama, da pokaže evo trudimo se da sve bude maksimalno pošteno i korektno i brinemo za svaku vašu kunu bez obzira koliko ona mala u ukupnom kapitalu bila.
Tržište se razvija širinom baze, a za to je najbitniji osječaj sigurnosti i državne kontrole. Sjetimo se kako su devize iz madraca i čarapa došle u banke!

Banke u izvještajima za početak godine spominju povečanje štednje, a s druge strane na burzi novaca nema.
Nema javnih ponuda jer firme strahuju od neuspjeha, s druge strane proziva se banke zbog kamata i neodobravanja kredita.
Po malo se otvaraju novčani tokovi s EU i svijetom, što će biti kad uđemo u EU. Odeee lova.

Kod nas je i dalje ista priča: ne zna se tko, nema toga u zakonu, za toga nema zakona, zakon se može tumačiti na više načina, nema kaznenih odredbi time ni represivnih mjera…

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close