Nadzorni odbor Zagrebačke burze u četvrtak je održao sjednicu na kojoj su se trebali utvrditi elementi za sazivanje Glavne skupštine, od dnevnog reda do prijedloga pojedinih odluka s kojima sadašnje vodstvo kani izaći pred dioničare burze (njih 42) u prvoj polovini prosinca. Zbog unutarnjih podjela među članovima/dioničarima burze trenutno je jedna od zanimljivijih odluka o sastavu novog NO-a u kojemu bi ubuduće trebale biti četiri osobe iz redova članova burze (tzv. zavisni) i pet tzv. nezavisnih stručnjaka.

Kako je sjednica održana u popodnevnim satima, do zaključenja Poslovnog dnevnika nije se znalo je li popis kandidata koji je bio više-manje poznat već jučer suprotstavljena i “opozicijska”, tj. ona koju zagovaraju brokerske kuće koje su u više navrata iskazivale nezadovoljstvo upravljanjem i poslovanjem burze, a koje je predvodio Auctorov čelnik Marijan Palić. Uoči sjednice prevladavala je procjena da će se ona tek naknadno dati kao protuprijedlog za Skupštinu. Na prvoj su listi, podsjetimo, nominirani članovi uprava četiriju banaka pod čijom su nadležnošću (i) poslovi vezani uz tržište kapitala (Centner, Gerovac, Koščak i Remenar) te pet vanjskih ili “nezavisnih” (Crnjac, prof. Čulinović-Herc, Lesić, Pavletić i Perić). Neovisno o tome kad će se predočiti druga lista, realno je očekivati da će se na samoj Skupštini frakcijske podjele u redovima članova/dioničara ZSE očitovati i oko NO-a ali i drugih pitanja, uključujući i povjerenje sadašnjoj Upravi. Oko imena kandidata struje koju okuplja Palić vlada zavjet šutnje. Nagađa se da bi na njoj mogao biti Ivan Tadin, šef Hita vrijednosnica i najveći pojedinačni dioničar ZSE (sa 9 posto dionica) koji je tu ambiciju i javno iznio. Neki drugi su se odlučili za diskretno lobiranje, a među njima su, primjerice, spominjani Darko Tipurić (dekan Ekonomskog fakulteta i siva eminencija Credosa) i Damir Skansi, član Uprave Dalekovoda, kojemu se daju nešto veće šanse da se nađe na listi.

Prodaja burze

Nove tenzije
I mimo lista za NO u iduća dva mjeseca realno je očekivati nove tenzije jer pritajeni sukobi struja nadilaze koncepcijska razilaženja. To vrijedi i za različite pristupe pitanju da li, odnosno kada prodavati burzu, i treba li prije toga ići na stjecanje dionica SKDD-a te se i sama pozabaviti akvizicijama nekih burzi u užoj regiji. Osim što u mnogim pitanjima do izražaja dolazi podvojenost pojedinačnih interesa članova burze nasuprot njihovim dioničarskim interesima, u iznalaženju najboljih rješenja za razvoj burze i tržišta ni taštine nisu zanemariva prepreka. Već viđeno.