Makar bi brojni teoretičari mogli navesti pregršt više-manje uvjerljivih dokaza kojima se dovodi u pitanje savršenstvo tržišnih mehanizama, teza prema kojoj je tržište uvijek u pravu na kraju se, barem u slučaju Plive (PLVA-R-A), pokazala – točnom. Jer epilog jednog od najuzbudljivijih, a usto, mjereno kriterijem obujma trgovine, zasigurno i najdinamičnijeg tjedna otkako se Plivine dionice nalaze u burzovnoj kotaciji, bila je objava neformalne ponude za preuzimanje najistaknutijeg predstavnika domaće farmaceutske industrije kojom su potvrđene špekulacije već mjesecima prisutne na tržištu. Da stvar bude još bolja, ponuda je, čini se, nadmašila očekivanja priličnog broja investitora, koji su još sredinom tjedna evidentno zazirali od agresivnije taktike, kloneći se ključne psihološke razine od 500 kuna, unatoč nedvojbenoj upornosti pojedinih kupaca. A time se potonja cifra objavljenom ponudom jednostavno pretvorila u prošlo svršeno vrijeme, čim je postalo jasno da je islandski Actavis, jedna od nekolicine tvrtki koje su se najčešće spominjale kao potencijalni kupci, spreman platiti 570 kuna po dionici, garantirajući sadašnjim vlasnicima izdašan prinos, bez obzira na konačan ishod cijele priče.

Za razliku od prijašnjih akvizicija, koje je Actavis uglavnom provodio u ozračju «prijateljskog preuzimanjafl, Uprava Plive drži objavljenu ponudu nedostatnom, jer «ne odražava pravu vrijednost i perspektive kompanijefl. Što bi se moglo promatrati i u kontekstu uobičajenog zauzimanja startnih pozicija prije objave formalne (konačne) ponude. U svakom slučaju, dvocifrena premija u odnosu na zaključnu cijenu prethodnoga dana doista je u skladu s europskim prosjekom, a doima se prilično atraktivnom u nešto širem kontekstu. Naime, u drugoj polovici prošle godine cijena dionica je porasla za oko 20 posto, a do trenutka objave ponude još daljnjih 30 posto, što je doista impresivan rezultat, za razliku od nimalo spektakularnih rezultata ostvarenih u prošloj godini (gubitak od 75 milijuna dolara). Kad već spominjemo strukturu dioničara, zanimljivo je da ažurirani podaci Središnje depozitarne agencije ne otkrivaju značajnije promjene među deset najvećih dioničara, što se donekle kosi s percepcijom dijela promatrača, ali ne i konvencionalnom logikom. Premda se špekuliralo kako iza dramatičnog rasta obujma trgovine stoji isključivo potencijalni kupac, vlasnika je protekloga tjedna promijenilo 330 tisuća dionica, što predstavlja oko 2 posto vlasničkog udjela, očito fragmentiranog na veliki broj zainteresiranih ulagača. Na kraju valja spomenuti i podatak da je Pliva u tjedan dana prikupila 168 milijuna kuna prometa (više od polovice ukupnog redovnog prometa u Zagrebu), dok je cijena porasla za 9,3 posto (na 541 kunu), dosegnuvši vrhunac na 560 kuna (najviše od sredine lipnja 2002.). Vrijednost dionica Actavisa u tjedan je dana porasla za 4 posto ostvarivši u proteklih godinu dana rast od oko 50 posto. U sjeni Plive, a nakon što je nekoć dominantna struja izašla iz vlasničke strukture, uslijedio je strelovit rast dionica Slatinske banke, praćen i uvjerljivim prometom. Trgovinom redovnim dionicama (SNBA-R-A), čija je cijena u tjedan dana porasla za čak 31 posto, na 1.650 kuna, ostvaren je promet od 18,3 milijuna kuna, dok su povlaštene prikupile 4,8 milijuna kuna, uz rast cijene od 55 posto.

Prodaja tiskare diže Podravku

Dramatičnim se preokretom (dijelom zahvaljujući i najavljenom izdvajanju tiskare) među zapaženim dobitnicima našla i Podravka (PODR-R-A), i to nakon što se samo tjedan dana ranije cijena privremeno spustila sve do 322 kune (najniže u posljednja dva mjeseca), te je, uz visokih 16 milijuna kuna prometa, konačan rezultat bio novi rekord od 355 kuna, te rast od 3,6 posto (na 350 kuna) na tjednoj razini.