Eto nakon najnovijeg priopćenja iz Slatinske banke (SNBA-R-A) sad konačno znamo i što se protekloga tjedna događalo s uvjerljivo najlikvidnijim dionicama na domaćem tržištu kapitala. Ili možda ne? Činjenica da iza vrlo izdašne ponude za prodaju, kojom je obuhvaćeno nešto više od 20 posto vlasničkog udjela (i više od četvrtine glasova), stoji predsjednik Nadzornog odbora Ante Šimara zapravo ne predstavlja nikakvo iznenađenje. Jer već i letimičan pogled na listu deset najvećih dioničara pokazuje da nitko drugi osim dotičnoga (i niza povezanih društava i osoba) i nije raspolagao tolikom količinom dionica, no to i dalje ništa ne govori o kupcima, koji će, barem službeno, biti poznati tek nakon što promjene u vlasničkoj strukturi evidentira Središnja depozitarna agencija.
S obzirom da je priča podigla veliku prašinu, gurajući inače slabo likvidnu dionicu daleko ispred blue-chip imena, tržištem kruže brojne špekulacije i moguća objašnjenja cijele situacije.
Prema jednom scenariju, dogovor s potencijalnim strateškim (k tome inozemnim) partnerom navodno nije dobio zeleno svjetlo regulatora (središnje banke), te vlasniku poveće količina dionica nije preostalo ništa drugo nego da ih se riješi putem burze. Što nas navodi na zaključak kako se vlasnik pokušao pošto-poto riješiti dionica, a što je jasno i na temelju skromnih oscilacija cijene, odnosno, prilično darežljivih naloga za prodaju, koji su u najboljem slučaju uključivali tek skromnu premiju, spriječivši približavanje rekordnim razinama (s početka listopada prošle godine).

S druge pak strane, veliki broj izvršenih transakcija pokazuje da su kupovali – svi, ili u prijevodu, veliki broj investitora, među kojima se našlo i barem nekoliko institucionalnih, koristeći povoljnu priliku u očekivanju konsolidacije domaćeg bankovnog sustava. No to je već ionako prožvakana tema, zbog čega ne čudi da je entuzijazam potencijalnih kupaca jučer naglo splasnuo, baš kao i cijena, vrativši se u uobičajenu kolotečinu, u kojoj Slatinska banka jednostavno ne figurira kao jedna od najaktivnijih domaćih dionica. Gledajući stvari iz te perspektive, nešto više od 700 tisuća kuna doima se solidnim ostvarenjem, koje je pratila negativno intonirana trgovine i privremeni pad sve do 950 kuna (najniže u nepunih pet mjeseci), dok se zaključna cijena zadržala na prijašnjih 970 kuna.
Suprotno tome, kupaca u slučaju Plive (PLVA-R-A) nije manjkalo, što pokazuje i gotovo 5,5 milijuna kuna prometa (najviše posljednjih šest tjedana).
No zato je teško bilo pronaći optimiste koji bi bili spremni izvući dionice iz višemjesečnog konsolidacijskog raspona, na vrhu omeđenog brojkom od 440 kuna, koja se u dva navrata (u drugoj polovici prošle godine) pokazala neprobojnom razinom otpora. Doduše, dnevni je vrhunac iznosio 441 kunu, što ipak nije bilo dovoljno i za pozitivnu izvedbu, jer se do kraja trgovine cijena vratila na prijašnjih 435 kuna.
Deseterostruko nižim obujmom trgovine, gubitke CROBEX-a ublažila je Podravka (PODR-R-A), ponovo zakucavši na vrata praga od 330 kuna, skokom od 2,4 posto, na 329 kuna, dok se blijeda izvedba povlaštenih dionica Adris grupe (ADRS-P-A) nastavila i jučer, minornim padom (četvrti dan zaredom) od 0,3 posto, na 3.166 kuna.
Treće po ostvarenom prometu bile su dionice Atlantske plovidbe kojih je prodano za 1,03 milijuna kuna. Njihova zadnja cijena ostala je na prekjučerašnjih 840 kuna.

Ericsson NT vratio primat u Varaždinu

Nakon dugo vremena, s prometom od 2,6 milijuna kuna status najaktivnije dionice na Varaždinskoj burzi preuzeo je Ericsson Nikola Tesla (ERNT-R-A), uspijevajući se održati iznad granice od 1.900 kuna, što je ovoga puta donijelo dnevni rast od 0,7 posto (na 1.915 kuna), i kakav-takav pozitivan pomak za VIN indeks.