Ključno zasjedanje Europske središnje banke (ECB) održavat će se sljedeća dva dana u državi koja bi mogla ostatku eurozone davati lekcije iz stabilnosti javnih financija i posvećenosti zajedničkoj europskoj valuti. Za razliku od uobičajenih zasjedanja u Frankfurtu, danas i sutra će guverneri ECB-a raspravljati u estonskoj prijestolnici Tallinnu.

Početak smanjivanja

Oči cijele financijske Europe, ali i svijeta bit će uprte u taj grad na Baltičkom moru jer se očekuje da predsjednik ECB-a Mario Draghi u četvrtak objavi više detalja kada će započeti smanjivanje programa otkupa obveznica vrijednog 2,3 bilijuna eura te kada bi i europska monetarna vlast mogla poći putem američkog Feda i krenuti s podizanjem kamatnih stopa. Naime, ECB je više puta istaknuo kako je nastavak poticaja u izravnoj vezi s nedovoljnim strukturnim reformama, posebice u Italiji i Francuskoj, koje potkopavaju potencijalni rast. A tom pogledu “stara” bi Europa mogla mnogo naučiti od domaćina skupa. Javni dug Estonije iznosi svega 9,7 posto BDP-a i izgleda minijaturno naspram prosjeka eurozone od 89,3 posto. Višak proračuna ta baltička država bilježi već tri uzastopne godine, baš kao i Njemačka, a ekonomski rast u prvom tromjesečju od 4,4 posto bio je najbrži u posljednjih pet godina.

Reforme tijekom krize

“Estonija dokazuje ključnu tezu ECB-a i Marija Draghija da monetarna politika sama ne može podići gospodarstvo”, ističe za Bloomberg Fredrik Erixon, direktor briselskog Europskog centra za međunarodnu političku ekonomiju. “Estonija je otvorena ekonomija koja se nastavila reformirati tijekom godina krize što rezultiralo stopama rasta značajno iznad ostalih država eurozone”, dodaje Erixon. Estonija je krunu zamijenila eurom 2009. godine, a Estonci su i dalje među najvećim zagovornicima eura, nakon Luksemburžana, Iraca i Slovenaca.