Uvođenje usluge zajma vrijednosnica na domaćem tržištu, koje je bilo najavljivano za kraj ožujka, odgođeno je za nekoliko mjeseci i sad se očekuje krajem lipnja. O toj se usluzi intenzivnije počelo govoriti krajem prošle godine nakon što se odustalo od prvotne ideje o uvođenju tzv. short-sellinga. Planirani rok završetka projektne dokumentacije trebao je biti kraj prosinca, a početak implementacije krajem ožujka ove godine. No došlo je do promjene. “Nadamo se da će pilot-projekt biti završen u predviđenom vremenu kada bi bio predan tržištu na testiranje. Predviđen rok za implementaciju projekta je kraj prve polovice godine”, poručuju za Poslovni dnevnik iz Središnjega klirinškog depozitarnog društva (SKDD).

Slabljenje optimizma
Ističu kako je taj projekt prezentiran članovima, predstavnicima domaće burze i regulatoru te je osnovana radna skupina od predstavnika svih zainteresiranih. No bez obzira na to čini se kako je početni optimizam prilikom prezentacije ideje zajma vrijednosnica splasnuo. Iako je interes burzovnih mešetara donedavno bio visok za nove proizvode, čini se kako je taj interes sve manji, barem tako smatraju u depozitoriju. “U ovom trenutku činjenica je da je interes manji s obzirom na to da se velik dio industrije bori za opstanak. No budući da smo već u odmakloj fazi s projektom, SKDD i dalje smatra da projekt treba završiti i ponuditi ga tržištu, nadajući se i vjerujući u bolja kretanja na tržištu kapitala”, poručili su iz središnjeg depozitorija. Iako je općenito interes za tržište kapitala slabiji, što pokazuju svakodnevni volumeni trgovanja na burzi, ipak bi se interes za zajam vrijednosnica mogao povećati. Prije toga ipak se moraju ispuniti određeni uvjeti.

Raspoložive strategije
“Ako projekt zajma vrijednosnica neće znatnije troškovno opteretiti investicijska društva kako bi se zadovoljili tehnički i organizacijski preduvjeti, smatramo da će postojati dovoljan stupanj interesa investicijske zajednice”, izjavio je za Poslovni dnevnik član Uprave Fima vrijednosnica Aljoša Šestanović. Ističe kako se zajmom vrijednosnica, uostalom, povećavaju raspoložive strategije u alokaciji imovine portfelj menadžera pa prema tome može znatno utjecati na investicijske odluke. “Naravno, ovaj projekt izolirano, odnosno sam po sebi neće donijeti znatnije pomake u povećanju likvidnosti bez poduzimanja drugih nužnih organizacijskih i institucionalnih promjena u funkcioniranju burze koja za sada ipak nema jasne strateške ciljeve”, upozorava Šestanović. No bez obzira na sve, Šestanović je apsolutno zainteresiran za nove proizvode burze. “Ako procijenimo da uvođenje ove usluge može donijeti povećanje vrijednosti sveukupne usluge za naše klijente i zadovoljiti uvjet profitabilnosti, mi potpuno podržavamo ovaj projekt”, zaključuje. Hoće li mu se ispuniti želja, teško je reći. Ideja uvođenja usluge “short-sellinga” već godinama kruži među domaćim brokerima. Uz širenje palete usluga, procjenjivalo se da bi “short selling”, odnosno zajam vrijednosnica, povećao likvidnost i promet. Do sada je isprika za odgodu uvođenja novih proizvoda bilo stupanje na snagu Zakona o tržištu kapitala te prilagodba poslovanja burze, depozitorija, pa i Hanfe. Sada se pak govori o nepostojanju interesa, a primjer “market makinga” pokazuje da su i “short selling” i zajam vrijednosnica samo dva iz niza projekata koji su već trebali krenuti, no i dalje ništa od toga.