Štednja u mirovinskim fondovima i bankama raste i dovoljno je novca koji se može uložiti na tržište kapitala, no problem je ima li dovoljno ulagačkih prilika.

Potencijal za nova ulaganja imaju tvrtke u državnom vlasništvu i najveće tvrtke koje godišnje ostvaruju 400 milijardi kuna prihoda, moglo se čuti na drugom danu konferencije Hrvatsko tržište novca u Opatiji na kojem se raspravljalo o domaćem tržištu kapitala. Unatoč sumornim brojkama o tek 15.000 aktivnih ulagača u prvom kvartalu i tek 2,9 miljardi kuna dioničkog prometa u prošloj godini predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš smatra da tržište ima budućnost. "Imamo nisku bazu, ali štednje ima. Uz to, domaće kompanije imaju problem manjka kapitala zbog čega vjerujem da će biti IPO-a i SPO-a u budućnosti", kazao je Glavaš. No, bez postavljanja tržišta kapitala kao strateškog cilja ne mogu se očekivati bolji rezultati. "Treba postaviti nekoliko strateških ciljeva za početak i krenuti u njihovu realizaciju", smatra čelnik Hanfe Petar Pierre Matek. 

Derivati popravili sliku
No, prema riječima Ivane Gažić, direktorice Zagrebačke burze, promet nije jedini pokazatelj stanja. Ilustrirala je to podacima kako je u pet godina 68 kompanija otišlo je s burze, a među onima koji su ostali vrlo malo ih je sa većim 'free floatom'. "Imamo najveći broj izdavatelja, ali najmanji promet. Problem nije u broju onih koji kotiraju već u onom što ostane na Zagrebačkoj burzi", istaknula je Gažić. Krvnu sliku domaćeg tržišta malo je popravilo trgovanje stukturiranim proizvodima. Od uvrštenja u rujnu prošle godine do kraja travnja promet certifikatima dosegnuo je 17,5 milijuna kuna, no više od prometa dobra je vijest da su potaknuli brokerske kuće na trgovanje jer su gotovo svi u tom vremenu njima trgovali.Nove prilike burzi otvara ulazak u Europsku uniju početkom srpnja. Ubrzano se pišu pravilnici, nove promjene već iduće godine čekaju Zakon o tržištu kapitala, traže se jača interna revizija i unutarnje kontrole, a postavljaju se i novi zahtjevi za transparentnost s ciljem da se malim kompanijama olakša prikupljanje kapitala putem burze. Novost za brokere je da je ulaskom u Uniju moguće članstvo na burzi putem udaljenog pristupa što otvara prostor za veću konkurenciju, odobreni prospekt iz jedne članice vrijedit će i kod nas, a za uvrštenje u kotaciju više neće trebati suglasnost izdavatelja… 

Duže radno vrijeme
Gažić je najavila produljenje radnog vremena Zagrebačke burze pa će ona uskoro biti otvorena od 9 do 16.30 u sklopu harmonizacije europskih burzi, no dulje od toga neće biti moguće bez značajnih ulaganja za zapošljavanje. Za EU se priprema i depozitorij čija je dokapitalizacija vrijedna 7,5 milijuna eura upravo u tijeku, otkrila je Gažić.˝

Burza struje

ZSE: Uzmite i nas u obzir

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić osvrnula se na najave o osnivanju tržišta električne energije. "Postoji želja državnih tvrtki i agencija da se to tržište pokrene, prošle godine je donesen zakon. No, osnivanje paralelnog tržišta traži 'know-how' i sredstva koja mi već imamo i žao mi je što se burza ne razmatra", istaknula je Gažić.