Kvartalna izvješća bankovnog sektora koja su počela pristizati na Zagrebačku burzu ne donose veća iznenađenja: pad prihoda, stagnacija kredita i rast loših zajmova. Najveći domaći kreditor Zagrebačka banka ostvarila je 1,2 milijarde kuna neto dobiti do kraja rujna ove godine, što je pad od 3,8 posto, objavila je Zaba na Zagrebačkoj burzi. Ostvareni rezultat pod utjecajem je visokih troškova rezerviranja, povećanih troškova financiranja uzrokovanih fiskanom krizom u Europi, kao i visokih kamata na depozite, smanjene potražnje za kreditima te nižih prihoda od kamata, stoji u objašnjenju tromjesečnih rezultata.

Padaju krediti

Ilustrirajući poslovanje s klijentima, u Zabi ističu da je pad kredita korporativnom sektoru posljedica recesije i odgođenih investicija, dok plasmani stanovništvu padaju zbog daljenjeg razduživanja građana i smanjenja raspoloživog dohotka. U takvim je tržišnim okolnostima ostvaren solidan rezultat zbog kontinuiranog rezanja troškova uz očuvanje kvalitete kreditnog portfelja, ocjena je najveće banke koja kontrolira četvrtinu bankarskog tržišnoga kolača. Prema konsolidiranom izvješću za grupu, Zaba je u tri tromjesečja ostvarila 4,01 milijardu kuna poslovnih prihoda, što predstavlja pad od 3,5 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Ukupni troškovi poslovanja nadmašili su dvije milijarde kuna, što je također pad, ali osjetno blaži – 0,5 posto. Kvaliteta portfelja nastavlja silaznom putanjom, što je očekivano s obzirom na kontinuirano pogoršavanje gospodarskih prilika u realnoj ekonomiji i prognoze o još većem padu stope rasta BDP-a od prvotnih prognoza za ovu godinu. U Zabi su tako na ime troškova vrijednosnih usklađenja i rezervacija za gubitke na teret rezultata izdvojili 571 milijun kuna ili 10,6 posto manje nego krajem rujna 2011. godine. Iz strukture prihoda može se iščitati da je neto prihod od kamata iznosio 2,45 milijardi kuna (-7,8 posto), što je posljedica viših troškova financiranja i potreba za održavanje omjera likvidnosti uz istodobno nemogućnost dizanja aktivnih kamatnih stopa na kredite u postojećem okruženju. Zbog nižih naknada od brokerskih i konzultantskih usluga i smanjenoga platnog prometa banka je na naknadama i provizijama ostvarila 25 milijuna kuna manje, odnosno 803 milijuna kuna. Jedina stavka prihoda koja je zabilježila rast je dobit od trgovanja od 760 milijuna kuna ili 12,8 posto više čemu su uglavnom pridonijeli operativni rezultati članica grupe, a ne sama banka. Kad se podvuče crta, konsolidirana neto dobit Zagrebačke banke iznosi 1,2 milijarde kuna uz istovremeni 2,5-postotni manji kreditni portfelj od 77,5 milijardi kuna i 120,5 milijardi kuna vrijednu aktivu.

Manje banke

Kvartalna izvješća na Zagrebačkoj burzi objavile su Podravska, Kreditna i Jadranska banka. Podravska banka u devet mjeseci ove godine imala je dobit od 10,7 milijuna kuna. To je poboljšanje rezultata s obzirom na to da je u prva tri kvartala prošle godine Podravska banka poslovala s gotovo 8,8 milijuna kuna dobiti. Dok je u trećem kvartalu prošle godine Podravska banka ostvarila minus od gotovo 673.000 kuna, u istom razdoblju ove godine poslovala je sa 1,2 milijuna kuna plusa. Za razliku od prošle godine kada je rezultat opteretilo gotovo 19 milijuna kuna rezervacija, ove je godine taj trošak znatno smanjen na tek 5,2 milijuna kuna.

Pad dobiti

U usporedbi sa 11,7 milijuna kuna ostvarenih prošle godine na kraju ovogodišnjeg rujna Kreditna banka Zagreb imala je 11,2 milijuna kuna dobiti, dok su rezervacije za 1,3 milijuna kuna niže i iznose oko 10 milijuna kuna. Dobit Jadranske banke bila je 8,8 milijuna kuna ili 2,7 milijuna kuna manje. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života