Domaćim je brodarima prošla godina, sudeći prema ostvarenoj neto dobiti, bila vrlo uspješna. Naime, prema konsolidiranim rezultatima poslovanja najveći domaći prijevoznik rasutih i sipkih tereta Atlantska plovidba u 2005. je ostvarila neto dobit u iznosu od 427,5 milijuna kuna (242,2 kune po dionici) što je bilo gotovo četiri puta više nego godinu dana prije.
Ali, glavninu je prošlogodišnje dobiti Atlantska ostvarila iz izvanrednih aktivnosti s obzirom na to da je 2005. prodala četiri svoja broda. Operativna dobit Atlantske plovidbe u 2005. je neznatno smanjena u odnosu na 2004., a iznosila je nešto manje od 119 milijuna kuna.

Veća zaduženost
Unatoč lanjskom rastu prodaje za više od 53 posto, na 866,14 milijuna kuna, zbog pada vozarina na svjetskome tržištu operativna dobit Atlantske plovidbe zapravo je stagnirala.
Štoviše, zbog ugovaranja novogoradnji prošle je godine znatno porasla zaduženost dubrovačke kompanije što je rezultiralo i povećanim troškovima financiranja Grupe, odnosno povećanjem negativnog neto rezultata iz financijskih transakacija na 31,3 milijuna kuna. S druge strane, rezultat Atlantske plovidbe iz izvanrednih operacija bio je vrlo visok, a iznosio je čak 339,8 milijuna kuna te je zahvaljujući njemu društvo uspjelo ostvariti znatniji rast neto dobiti.
Slične je trendove moguće zamijetiti i u poslovnim rezultatima Tankerske plovidbe, najvećega brodara specijaliziranog za prijevoz sirove nafte. Tankerska je ostvarila dobre poslovne rezultate prije svega zahvaljujući znatnom smanjenju iznosa obračunate amortizacije. Naime, Tankerska je plovidba koristeći se mogućnošću jednokratnog otpisa novonabavljene imovine 2004. amortizirala imovinu u vrijednosti od čak 566,4 milijuna kuna.
Kako je u međuvremenu došlo do promjene propisa, prošle je godine iznos obračunate amortizacije smanjen za gotovo četiri puta na iznos od 151,3 milijuna kuna. Pored toga, Tankerska je plovidba, poput Atlantske, znatan dio dobiti ostvarila iz izvanrednih operacija čiji je neto rezultat u 2005. iznosio 171,25 milijuna kuna. Visoku neto dobit u iznosu od 419 milijuna kuna (669 kuna po dionici) Tankerska plovidba može zahvaliti prošlogodišnjem smanjenju iznosa obračunate amortizacije te ostvarenim izvanrednim prihodima. O tome svjedoči i stagnacija poslovnih prihoda koji su u prošloj godini smanjeni za 9,5 posto, na iznos od 1,03 milijarde kuna.

Vrjedniji brodovi
Pritom je operativna dobit zadarske kompanije iznosila 253 milijuna kuna, što se samo na prvi pogled može učiniti znatno boljim rezultatom nego godinu dana prije.
Da je Tankerska plovidba u 2004. pravocrtno obračunavala amortizaciju (a ne se korisitila povlasticom jednokratnog otpisa imovine), njezina bi operativna dobit u toj godini zasigurno premašila iznos od 300 milijuna kuna. Budući da je prošlogodišnja operativna dobit Tankerske iznosila 253 milijuna kuna, jasno je da su prošle godine ostvareni slabiji operativni rezultati nego godinu dana prije.
Otuda ne čudi ni pad tržišne cijene dionice Tankerske plovidbe, koji je uslijedio nakon objave prošlogodišnjih rezultata poslovanja.
Splitski Jadroplov, za čiju je kupnju prošle godine interes pokazala Tankerska plovidba, u prošloj je godini ostvario znatno slabije rezultate nego godinu dana prije.
Ali, uzmu li se u obzir prihodi koji su bili posljedica revalorizacije imovine društva (u 2004. godini), prošlogodišnji je rezultat Jadroplova bio čak i nešto bolji nego godinu dana prije. Prošlogodišnja je neto dobit Jadroplova iznosila 57,6 milijuna kuna (35,2 kune po dionici), što je bilo dvostruko manje od dobiti u 2004. koja je iznosila 119,35 milijuna kuna, odnosno 72,9 kuna po dionici, ali iz redovnih aktivnosti poslovalo se bolje nego što bi se reklo samo na temelju neto dobiti.
Na poslovne su rezultate Jadroplova u 2004. utjecale izvanredne aktivnosti društva koje su bile posljedica porasta vrijednosti imovine ovog brodara na svjetskome tržištu.
Naime, krajem 2004. zbog poboljšanog stanja na međunarodnom pomorskom tržištu došlo je do znatnog povećanja vrijednosti brodova tako da je zbog usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti s tržišnom vrijednošću brodova u 2004. godini prihod od ispravljanja gubitka od umanjenja vrijednosti brodova Jadroplova iznosio 32,30 kuna po dionici, a u 2005. su prihodi s te osnove izostali. Iz istog je razloga u 2005. znatno povećana amortizacija brodova, i to u iznosu od 27,22 kune po dionici.

Neusporedivo izvješće
Isključe li se svi navedeni efekti koji su utjecali na ostvarenje (izvanredne) dobiti društva, ispada da je dobit Jadroplova iz poslovnih aktivnosti po dionici u 2005. godini bila veća za 21,80 kuna u odnosu na istu ostvarenu 2004. godine, odnosno za oko 54 posto. Inače, planirana je dobit Jadroplova po dionici za 2005. godinu iznosila 26,18 kuna.
Dobre je poslovne rezultate u 2005. godini ostvarila i pulska Uljanik plovidba, no ovo je društvo Zagrebačkoj burzi dostavilo nekonsolidirano izvješće iz kojeg je nemoguće sagledati stvarni poslovni rezultat. Naime, prošlogodišnja je dobit Uljanik plovidbe u iznosu od 29,61 milijuna kuna bila rezultat prihoda od usluga koje je matica društva pružala povezanim društvima kćerima, prihoda od državnih potpora (subvencija za izgradnju novih brodova) te prihoda od vlasničkih udjela u rezultatima podružnica. Otuda su lanjski rezultati poslovanja Uljanik plovidbe direktno neusporedivi s konsolidiranim rezultatima ostalih domaćih brodara.

Uskoro pad profitabilnosti brodara

Iako se manje upućenim investitorima dionice domaćih brodara mogu činiti jeftinima s obzirom na niske P/E te P/Bv vrijednosti, treba naglasiti da one nisu znatnije podcijenjene u odnosu na inozemne. Tako se dionicama kompanije Dryships (listane na NYSE) trguje na ttm P/E omjeru od svega 2,74, a kod Atalntske je taj omjer 3,36. Trenutni P/E omjer najvećega svjetskog prevoznika sirove nafte norveškog Frontlinea iznosi 4,14, a za dionice Tankerske 4,41. Dakle, nizak trenutni P/E domaćih brodara nije izuzetak, već vrijedi za cijeli sektor.
Većina će brodara 2005. upamtiti po visokoj dobiti koja je bila rezultat redovnih i izvanrednih aktivnosti (najčešće prodaje brodova). U tom smislu, trenutno nizak P/E omjer ukazuje na očekivani (vjerojatno skori) pad profitabilnosti brodara. Naime, cijene su polovnih brodova već znatno pale, a očekuje se i daljnji pad cijena vozarina (na nešto dulji rok), a to će, nema sumnje, utjecati i na pad neto dobiti tvrtki u toj branši. Tome u prilog svjedoči i visok forward P/E omjer (temeljen na očekivanjima inozemnih analitičara) koji za kompanije Dryships i Frontline iznosi znatno viših 7,71, odnosno 23.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo