EN DE

Nelikvidnost diktira cijene dionica

Autor: Tin Bašić
07. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

I za dionicu koja je, među 20 najtrgovanijih u prvom kvartalu, najviše rasla i za onu koja je najviše padala razlog je isti – nelikvidnost

Od dvadeset najtrgovanijih dionica Zagrebačke burze, najveći rast vrijednosti u prva tri mjeseca zabilježila je dionica HUP Zagreba. S druge, pak, strane, najveći pad cijene zabilježila je Končar Elektroindustrija. U odnosu na početak godine, dionica HUP-a porasla je čak 20 posto, vrijednost CROBEX dioničkog indeksa u to je vrijeme snižena za petnaestak posto, dok je cijena dionice Končara EI pala za čak 41,4 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rijetki pozitivci
Uz HUP Zagreb rast je, među 20 najtrgovanijih, zabilježila još jedino dionica HT-a. “Mogući razlog ovako velike relativne promjene je malena likvidnost spomenute dionice na Zagrebačkoj burzi. “Naime, kako su nalozi na kupnju i prodaju podosta ‘rijetki’ nije čudno da dođe do naglih postotnih porasta cijena, ali i padova, popraćeno relativno malim prometima”, izjavio je za Poslovni dnevnik portfolio menadžer FIMA Vrijednosnica Jakov Kozina. Na ZSE su inače izlistana 204 izdanja, od čega je ukupni tromjesečni promet viši od milijun kuna ostvarilo samo njih 69. HUP Zagreb je, među njima, sa 22,5 milijuna kuna na 14 mjestu. Iako dnevni promet ovom dionicom rijetko prelazi razinu iznad 100.000 kuna, ipak se njome redovito trguje.

Od dvadeset najtrgovanijih dionica Zagrebačke burze, najveći rast vrijednosti u prva tri mjeseca zabilježila je dionica HUP Zagreba. S druge, pak, strane, najveći pad cijene zabilježila je Končar Elektroindustrija. U odnosu na početak godine, dionica HUP-a porasla je čak 20 posto, vrijednost CROBEX dioničkog indeksa u to je vrijeme snižena za petnaestak posto, dok je cijena dionice Končara EI pala za čak 41,4 posto.

Rijetki pozitivci
Uz HUP Zagreb rast je, među 20 najtrgovanijih, zabilježila još jedino dionica HT-a. “Mogući razlog ovako velike relativne promjene je malena likvidnost spomenute dionice na Zagrebačkoj burzi. “Naime, kako su nalozi na kupnju i prodaju podosta ‘rijetki’ nije čudno da dođe do naglih postotnih porasta cijena, ali i padova, popraćeno relativno malim prometima”, izjavio je za Poslovni dnevnik portfolio menadžer FIMA Vrijednosnica Jakov Kozina. Na ZSE su inače izlistana 204 izdanja, od čega je ukupni tromjesečni promet viši od milijun kuna ostvarilo samo njih 69. HUP Zagreb je, među njima, sa 22,5 milijuna kuna na 14 mjestu. Iako dnevni promet ovom dionicom rijetko prelazi razinu iznad 100.000 kuna, ipak se njome redovito trguje.

Snažan pad
Usprkos tome što do domaćeg tržišta kapitala u posljednje vrijeme dopire određena doza optimizma, koja je razultirala i dnevnim rastom indeksa od čak pet posto, promatrajući situaciju u posljednjem kvartalu, stječe se zapravo drugačiji dojam. Naime, redovni promet je prepolovljen, dok je CROBEX u padu od 15,7 posto. “Broj aktivnih vrijednosnih papira na tržištu nije se bitno smanjio, ali veliki pad broja transakcija prilično realno opisuje smanjenu aktivnost burzovne trgovine. Pad tržišne kapitalizacije manji je od pada CROBEX-a što bi moglo ukazivati da su najveći teret silaznog burzovnog trenda i pada cijena dionica pretrpili upravo najlikvidniji vrijednosni papiri”, poručuje glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum. I za najvećeg tragičara među najtrgovanijih dvadeset, dionicu Končar EI, procjenjuje se da je žrtva niske likvidnosti. Vrijednost joj je u prošlom tromjesečju pala čak 41,4 posto. “Malen broj dionica na Zagrebačkoj burzi može se ‘pohvaliti’ većom količinom kontinuirane dnevne likvidnosti. Kako je volatilnost pojedine dionice usko korelirana s likvidnošću iste, moguće je uz relativno male promete dovesti do značajnih postotnih promjena pojedinih izdanja”, poručuje Kozina. Iako je tržište u usponu, još nema potvrde čvršćeg rasta. “Sve je veći broj ekonomista diljem svijeta dijeli stav da je svjetlo na kraju tunela ipak vidljivo. No za tu potvrdu ‘svjetla’ potrebno je pričekati i podlogu u realnim pokazateljima gospodarstva”, drži on.




Autor: Tin Bašić
07. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close