EN DE

Neizvjestan oporavak Beogradske burze

Autor: Vladimir Harak
10. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —

BELEX15 je do kraja listopada porastao 42,6 posto, no stručnjaci ne iskazuju optimizam

Glavni indeksi Beogradske burze donekle su, nakon katastrofalne 2008., povratili svoje vrijednosti 2009. godine. Pokazatelj najlikvidnijih vrijednosnih papira BELEX15 porastao je do kraja listopada za 42,6 posto, dok je opći indeks BELEXline skočio nešto manje, odnosno za 27,3 postotaka. Na temelju toga moglo bi se zaključiti da organizirano tržište kapitala u Srbiji izlazi iz krize i da bi se uskoro moglo naći na valu dobre konjunkture. Međutim, burzovni stručnjaci ne dijele takav optimizam. Oni upozoravaju na to da povoljne trendove na Beogradskoj burzi još prate nepovoljne vijesti. Nakon rekordne 2007. godine, kad je promet dosegnuo 165 milijardi dinara (2,06 milijardi eura), došla je krizna 2008. i svođenje ukupnog prometa na trećinu ostvarenog u prethodnoj godini, točnije 71,9 milijardi (882 milijuna eura). Takva kretanja nastavljena su i u prvih deset mjeseci ove godine jer se promet na burzi spustio na 19,6 milijardi dinara (208 milijuna eura), odnosno na desetinu prometa iz 2007. godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Stabilna kapitalizacija
Tržišna kapitalizacija Beogradske burze ostala je naizgled neokrnjena. Ukupna vrijednost poduzeća, čijim se dionicama trguje iznosi 951,4 milijarde dinara (oko 10,2 milijarde eura), što je, nominalno gledano, za 3,8 posto više nego lani, a za 3,1 postotak više od razine tržišne kapitalizacije krajem 2007. godine. Međutim, ako se uzme u obzir činjenica da je u međuvremenu dinar izgubio 17 posto svoje vrijednosti, onda se može zaključiti da je prije došlo do pada nego do uspona burze. Ono što je nedvojbeno svakako je podatak da su tržišni trendovi, ako se izuzme promet, bolji nego u 2008. jer je lani BELEX15 pao za 75,6 posto, a BELEXline za 68,7 postotka. Takva kretanja najčešće se dovode u vezu s povratkom inozemnih investitora na srpsko tržište kapitala. Udio stranih ulagača u ukupnom prometu službenog tržišta dosegnuo je u listopadu 43,3 posto, što je znatno niže od najnepovoljnije veljače kada su stranci obavili tek 15,3 posto transakcija i na razini je njihove aktivnosti u studenom 2008. godine (43,7 posto).

Glavni indeksi Beogradske burze donekle su, nakon katastrofalne 2008., povratili svoje vrijednosti 2009. godine. Pokazatelj najlikvidnijih vrijednosnih papira BELEX15 porastao je do kraja listopada za 42,6 posto, dok je opći indeks BELEXline skočio nešto manje, odnosno za 27,3 postotaka. Na temelju toga moglo bi se zaključiti da organizirano tržište kapitala u Srbiji izlazi iz krize i da bi se uskoro moglo naći na valu dobre konjunkture. Međutim, burzovni stručnjaci ne dijele takav optimizam. Oni upozoravaju na to da povoljne trendove na Beogradskoj burzi još prate nepovoljne vijesti. Nakon rekordne 2007. godine, kad je promet dosegnuo 165 milijardi dinara (2,06 milijardi eura), došla je krizna 2008. i svođenje ukupnog prometa na trećinu ostvarenog u prethodnoj godini, točnije 71,9 milijardi (882 milijuna eura). Takva kretanja nastavljena su i u prvih deset mjeseci ove godine jer se promet na burzi spustio na 19,6 milijardi dinara (208 milijuna eura), odnosno na desetinu prometa iz 2007. godine.

Stabilna kapitalizacija
Tržišna kapitalizacija Beogradske burze ostala je naizgled neokrnjena. Ukupna vrijednost poduzeća, čijim se dionicama trguje iznosi 951,4 milijarde dinara (oko 10,2 milijarde eura), što je, nominalno gledano, za 3,8 posto više nego lani, a za 3,1 postotak više od razine tržišne kapitalizacije krajem 2007. godine. Međutim, ako se uzme u obzir činjenica da je u međuvremenu dinar izgubio 17 posto svoje vrijednosti, onda se može zaključiti da je prije došlo do pada nego do uspona burze. Ono što je nedvojbeno svakako je podatak da su tržišni trendovi, ako se izuzme promet, bolji nego u 2008. jer je lani BELEX15 pao za 75,6 posto, a BELEXline za 68,7 postotka. Takva kretanja najčešće se dovode u vezu s povratkom inozemnih investitora na srpsko tržište kapitala. Udio stranih ulagača u ukupnom prometu službenog tržišta dosegnuo je u listopadu 43,3 posto, što je znatno niže od najnepovoljnije veljače kada su stranci obavili tek 15,3 posto transakcija i na razini je njihove aktivnosti u studenom 2008. godine (43,7 posto).




Najpopularniji trio
Oni su potaknuli rast dionica, kojima se inače najviše trguje, tako da su pojedini papiri gotovo udvostručili svoju vrijednost. To se prije svega odnosi na trio s prve kotacije Beogradske burze. Nakon katastrofalnog ožujka, kada se njezina dionica spustila na 470 dinara, Sojaprotein iz Bečeja je uzletio na 1053 dinara. Drugi favorit, Energoprojekt Holding iz Beograda, porastao je 3,5 puta, sa 280 na 975 dinara, dok je pirotski Tigar skočio sa 340 na 901 dinar. Glavni problem beogradskog tržišta kapitala, kao i većine ostalih burzi u regiji, niska je likvidnost. Prosječan dnevni promet u listopadu nije prelazio 900.000 eura te ne čudi što je u tom mjesecu BELEX15 pao za 1,5 posto, a BELEXline čak i nešto više – 2,4 posto. Međutim, glavni igrači ne gube optimizam. Indeks BELEXsentiment, kojim se mjere očekivanja sudionika tržišta, imao je vrijednost za studeni od iznenađujuće visoka 120,02 boda. Treba vjerovati da oni bolje vide što se iza brijega valja.

Autor: Vladimir Harak
10. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close