Tijesna premoć lijevo nagnute koalicija Romana Prodija, kao rezultat najmanje izvjesnih parlamentarnih izbora u Italiji u proteklih pola stoljeća, pretvorila je milanski MIB 30 indeks jednim od najvećih gubitnika jučerašnje trgovine na europskim tržištima kapitala (s padom od oko 1 posto), gdje se većinom sektora ionako dominirali – pesimisti. No činjenica da je Prodi u odnosu na aktualnog premijera dobio tek dvadesetak tisuća glasova više, učinila je ulagače prilično nervoznima, gurajući u prvi plan mogućnost pat pozicije u donjem domu parlamenta, što bi moglo blokirati provođenje neophodnih reformi, ili čak isprovocirati nove izbore u skorije vrijeme.

Međutim, izostanak uvjerljivije izborne pobjede jedne od suprotstavljenih strana odlično je iskoristio Mediaset, vodeće izdanje malobrojne ljestvice dobitnika u sastavu spomenutog indeksa, s rastom cijene dionica od 1,6 posto (na 10,2 eura). Riječ je o kompaniji u većinskom vlasništvu premijera Berlusconija (i povezanih osoba) koja kontrolira vodeće privatne TV kanale u Italiji, a za koju se pretpostavljalo kako će se prva naći na udaru zakonodavaca u slučaju da Prodi odnese pobjedu na izborima. Ovako, smanjenje medijskog prostora za manevar najeksponiranijeg talijanskog businessmana (uz skromnu većinu političkih protivnika) čini se malo vjerojatnim, što objašnjava pozitivne reakcije investitora kada je u pitanju Mediaset, čije su dionice, mišljenja je ogromna većina analitičara, ionako znatno podcijenjene (i do 25 posto). Što je svojevrsna cijena rizika koju su investitori spremni prihvatiti za kompaniju na čijem je čelu osoba poput dosadašnjem talijanskog premijera, za što su analitičari našli i prigodno ime – Berlusconi discount. Šačicu malobrojnih dobitnika na milanskoj burzi uglavnom su sačinjavali predstavnici naftne industrije kao što su ENI (+0,8 posto) i Saipem (+0,9 posto), budući se cijena WTI sirove nafte primakla na korak do ovogodišnjeg rekorda od 69 dolara po barelu. Istodobno, terminska cijena Brent nafte u Londonu dosegla je all-time-high od 69,7 dolara po barelu, signalizirajući napetost na tržištu koja u najvećoj mjeri proizlazi iz razvoja događaja na geopolitičkom planu. Jer šanse za uvođenje sankcija iranskog režimu svakim danom rastu, a ne treba zanemariti i informacije koju su nedavno iz Bijele kuće procurile u javnost, dopuštajući mogućnost zračnih udara na Iran. Kao i na početku tjedna, izdanja financijskog sektora ponovo su se našla na udaru prodavatelja, ovoga puta zahvaljujući Klausu Liebscheru iz Europske središnje banke, koji je istaknuto potrebu provođenja restriktivne monetarne politike kako bi se neutralizirali inflacijski pritisci. Jedan od najvećih gubitnika među osiguravateljima bio je Prudential (-1,2 posto), nakon što je Axa (-1 posto) demantirala glasine o mogućem preuzimanje britanskog rivala, a lošiji je bio (iz sasvim razumljivih razloga) tek Generali (-1,4 posto). Kod banaka, gubitnike su predvodili Deutsche Bank (-2 posto) i BNP Paribas (-1,5 posto).

Rasprodaja tehnoloških dionica

Puno lošije, kako u Europi, tako i u Aziji, su prošle dionice hi-tech sektora, nakon što su im analitičari UBS-a udijelili negativne preporuke, potaknuvši vrlo rasprostranjenu rasprodaju koje su samo rijetki bili pošteđeni. Gubitak prava na dividendu koštao je Ericsson pada vrijednosti dionica od 2,1 posto, dok je Scottish & Newcastle zaglavio u minusu od 3,8 posto, finaliziravši pregovore o kupnji Foster’s branda u Europi i Rusiji. Transakcija će britansku pivovaru, koja od 1995. godine puni Foster’s za europsko tržište, koštati nešto više od 300 milijuna funti, od čega će dio biti namaknut novom emisijom dionica (otud i nezadovoljstvo ulagača).