Mjereno rezultatima prolaznog vremena na kraju prvog kvartala, Ina ima razloga za zadovoljstvo. EBITDA (dobit prije kamata, poreza, amortizacije i vrijednosnih usklađenja) iznosila je 607 milijuna, oko šest puta više nego prije godinu dana. Neto dobit dosegnula 199 milijuna kuna dok je prije godinu dana kompanija bilježila 42 milijuna kuna minusa.  Skok dobiti posljedica je značajnog rasta cijene barela nafte na svjetskom tržištu koja je s 30-ak dolara, početkom prošle godine, porasla na razinu oko 50 dolara za barel.

Tome treba dodati efekt rafinerijske proizvodnje koja je povećana za čak 84 posto, budući da rafinerija u Rijeci nije bila na remontu za razliku početka prošle godine.  "Rezultati pokazuju da idemo u dobrome smjeru, kompanija se nakon financijske konsolidacije vratila na put profitabilnosti. Ina je ne samo stabilna i jaka, nego i rastuća kompanija", komentirao je predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott dodavši da se neto dobit može se uspoređivati s godinama u kojima je cijena nafte bila dvostruko veća. U usporedbi s 2010. godinom kada je zaduženost dosezala 10 milijardi kuna, dug Ine danas je 2,8 milijardi kuna, a omjer duga i kapitala iznosi 20,8 posto. "Takav omjer je vrlo zdrav pokazatelj i otvara prostor Ini za ključne strateške investicije, od kojih bi najznačajnija trebala biti u rafineriju u Rijeci, od 400 milijuna eura", rekao je Aldott.

Deloitte o Sisku
Na novinarsko pitanje o sudbini rafinerije u Sisku prvi čovjek naftne kompanije istaknuo je da Ina ne može razvijati dvije rafinerije te da će se u suradnji s revizorskom kućom Deloitte radi na rješenju kojim će biti zadovoljni lokalna zajednica, radnici i tvrtka. Inače, prema izvješću o poslovanju do kraja ožujka Ina je ostvarila 3,85 milijardi kuna prihoda, što je 48 posto više u odnosu na isto razdoblje prije godinu dana. Kapitalna ulaganja iznosila su 209 milijuna kuna, 39 posto manje na godišnjoj razini, no veće investicije očekuju se do kraja godine.  

Raste proizvodnja plina
EBITDA iz segmenta Istraživanje i proizvodnja nafte i plina dosegnula je 635 milijuna kuna, 18 posto više nego lani. Posljedica je to gotovo 60 posto više cijene barela dok je niža cijena plina donijela 85 milijuna kuna manje prihoda. Domaća proizvodnja sirove nafte je stabilna, a dok je 13 posto povećana proizvodnja plina iz izvora na kopnu (posebice s polja Međimurje) nadoknadila očekivani pad proizvodnje na moru.