Najveće burzovne žrtve: Tehnološki divovi u tri dana izgubili bilijun dolara

Autor: Tomislav Pili , 11. svibanj 2022. u 07:02
S&P 500 je početkom tjedna zaronio, po prvi put od ožujka prošle godine, ispod razine od 4000 bodova/REUTERS

Vodeći burzovni indeksi na Wall Streetu pali na najnižu razinu u godinu dana.

O razmjerima prodajnog pritiska na svjetskim burzama dovoljno govori podatak da su najveće tehnološke kompanije izgubile bilijun dolara tržišne kapitalizacije u samo tri zadnja trgovinska dana.

Kako navodi CNBC, najvrednija kompanija na svijetu, Apple, ostao je bez 220 milijardi dolara tržišne kapitalizacije od prošle srijede, kada je predsjednik američke središnje banke Fed objavio povećanje ključne kamatne stope za 0,50 posto.

Dugo do oporavka
Ta je odluka isprva podigla tržište, ali je već dan kasnije došlo do najvećeg pada indeksa na Wall Streetu u ovoj godini. U ponedjeljak je indeks S&P 500 pao ispod 4000 bodova, oslabivši posljednja tri trgovinska dana 7 posto u odnosu na zaključnu vrijednost od srijede.

Od ostalih velikih tehnoloških kompanija, Tesla je ostao bez 199 milijardi dolara vrijednosti, dok se kapitalizacija Microsofta spustila za 189 milijardi dolara. Amazon je pao za 173 milijarde dolara, a Alphabet – krovna Googleova kompanija – vrijedi 123 milijarde dolara manje nego sredinom prošlog tjedna.

Kretanje terminskih ugovora na glavne dioničke indekse u SAD-u jučer je sugeriralo da će doći do djelomičnog oporavka. No, za potpuno vidanje rana na Wall Streetu trebat će dosta vremena.

16,3

posto minusa bilježi indeks S&P 500 od početka godine

S&P 500 početkom tjedna zaronio je, po prvi put od ožujka prošle godine, ispod razine od 4000 bodova, pa je sada od početka godine u minusu 16,3 posto. U 10 od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a najviše, u prosjeku 8,3 posto, u energetskom, što je posljedica oštrog pada cijena nafte.

Oštar pad cijena dionica posljedica je strahovanja ulagača da će američka središnja banka morati biti agresivnija u zaoštravanju monetarne politike nego što se očekivalo kako bi suzbila inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina.

Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je prošloga tjedna da će se i na idućim sjednicama razmatrati povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova. Stoga se na tržištu novca procjenjuje da će do srpnja ključna kamata Feda iznositi između 1,75 i 2 posto, dok sada iznosi od 0,75 do 1 posto. Do kraja godine mogla bi, pak, iznositi oko 3 posto.

Normalnije okruženje
“Ulagači razmatraju početak vraćanja na normalnije monetarno okruženje, a agresivno povećanje kamata otvara mogućnost recesije, posebice sa svim prisutnim komplikacijama – visokom inflacijom, ruskom invazijom na Ukrajinu i poremećajima u nabavnim lancima zbog COVID-a”, kaže Kristina Hooper, strateginja u tvrtki Invesco.

Ulagači se plaše da će agresivno zaoštravanje monetarne politike usporiti ionako usporen rast najvećeg svjetskog gospodarstva. Zabrinjavaju i loši trendovi u Kini jer su gospodarski pokazatelji sve slabiji, dok su restriktivne mjere protiv širenja koronavirusa u nekim gradovima, uključujući Šangaj, sve strože jer vlasti ne odustaju od politike nulte tolerancije na širenje COVID-a.

Komentirajte prvi

New Report

Close