Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Naftaši se vraćaju u pozitivu

Autor: Poslovni.hr
24. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Predstavnici hi-tech sektora s lakoćom su se otresli negativnog utjecaja sa Wall Streeta

Ni kroničan nedostatak optimizma na Wall Streetu, niti mahnita likvidacija u Aziji, kojom su se japanski burzovni indeksi spustili na najnižu razinu u posljednja tri mjeseca, nisu uspjeli neutralizirati jučerašnju dominaciju optimista na europskim tržištima kapitala, kojom su regionalni indeksi nadoknadili manji dio prijašnjih gubitaka, hraneći se obiljem vijesti sa korporativnog fronta. Međutim, većina promatrača će se složiti kako su ulogu ključnog katalizatora u promjeni kratkoročnog trenda odigrala zbivanja na robnim burzama, pruživši ulagačima prilično uvjerljiv motiv za aktivniji shopping tijekom jučerašnje trgovine. Tmurne prognoze meteorologa uoči početka sezone uragana na američkom jugu, te uobičajeno podbadanje jastrebova (poput Venezuele) uoči predstojećeg sastanka zemalja članica OPEC-a, zaustavili su negativan trend na tržištu nafte, te se cijena WTI sirove nafte, nakon gotovo tjedan dana, ponovo našla iznad razine od 70 dolara po barelu, učinivši, praktički preko noći, dionice naftne industrije atraktivnom aktivom. Što, uostalom, jasno pokazuju i jučerašnji rezultati, budući su i najslabija izdanja, poput Totala (+2 posto) i British Petroleuma (+3 posto), uvjerljivo nadmašila tržišni prosjek. Da ne govorimo previše o imenima kao što su Norsk Hydro i Statoil, koji su, kao zasigurno najzanimljiviji predstavnici norveškog korporativnog sektora, ostvarili rast od 4,6 posto, odnosno, 5,8 posto. A da je kao jedan od temeljnih kriterija popularnosti dionica bila njihova nedavna (i neslavna) izvedba, pokazuje i primjer rudarskih kompanija, koje ionako u posljednje vrijeme redovito osvajaju čelne pozicije na ljestvici najvećih movera prema sektorskoj podjeli. Naime, Antofagasta je ubilježila rast vrijednosti dionica od 7 posto, dok se ostatak londonskog kvinteta također bilježio impresivne pozitivne pomake cijene, smjestivši se u rasponu od 6 posto do 7 posto. No priča dana nisu bili ni rudari ni naftaši, pa čak niti predstavnici hi-tech sektora, koji su se s lakoćom otresli negativnog utjecaja sa Wall Streeta, nakon što je ASML (+6 posto) neočekivano objavio iznimno optimistične prognoze vezane za stanje knjige narudžbi u drugom kvartalu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Inače, optimistično intoniran guidance vrlo se brzo pretvorio u rasprostranjeni optimizam kojim su se okoristili i najveći kontinentalni proizvođači telekomunikacijske opreme, kao što su Alcatel (+1,1 posto), Ericsson (+1,3 posto) i Nokia (+4 posto), uz napomenu kako je potonja zaradila i pozitivnu preporuku analitičara UBS-a. Vijest dana bila je poboljšana ponuda za preuzimanje Euronexta od strane Deutsche Börse, kojom se osvježena garnitura u Frankfurtu pokušava pod svaku cijenu ugurati i proces strateške konsolidacije, a savez burzi u Parizu, Amsterdamu, Bruxellesu i Lisabonu joj je bila praktički posljednja šansa. Jer bitka za London je, po svemu sudeći, već odavno završena (NASDAQ je stekao 25 posto vlasničkog udjela), a jedini preostali (potencijalni) partner s druge strane Atlantika, New York Stock Exchange, preferira upravo Euronext. Ljubav je, barem na razini upravljačkih struktura, čini se uzajamna, zbog čega DB sada nudi 8,6 milijardi eura (kombinacijom zamjene dionica i isplate gotovine). Pozitivna reakcija ulagača nije izostala, no rast nije bio nimalo spektakularan – svega 2,4 posto (na 70 eura), odražavajući duboke podjele među dioničarima, od kojih dio ne dijeli mišljenje Uprave, očito zabrinute činjenicom da bi stvorenom kompanijom dominirale strukture iz Frankfurta. Istodobno, Deutsche Börse je zabilježila pad cijene dionica od 1,7 posto, dok je LSE, privremeno zaboravljena od sviju, bila u minusu od 1,1 posto.

Ni kroničan nedostatak optimizma na Wall Streetu, niti mahnita likvidacija u Aziji, kojom su se japanski burzovni indeksi spustili na najnižu razinu u posljednja tri mjeseca, nisu uspjeli neutralizirati jučerašnju dominaciju optimista na europskim tržištima kapitala, kojom su regionalni indeksi nadoknadili manji dio prijašnjih gubitaka, hraneći se obiljem vijesti sa korporativnog fronta. Međutim, većina promatrača će se složiti kako su ulogu ključnog katalizatora u promjeni kratkoročnog trenda odigrala zbivanja na robnim burzama, pruživši ulagačima prilično uvjerljiv motiv za aktivniji shopping tijekom jučerašnje trgovine. Tmurne prognoze meteorologa uoči početka sezone uragana na američkom jugu, te uobičajeno podbadanje jastrebova (poput Venezuele) uoči predstojećeg sastanka zemalja članica OPEC-a, zaustavili su negativan trend na tržištu nafte, te se cijena WTI sirove nafte, nakon gotovo tjedan dana, ponovo našla iznad razine od 70 dolara po barelu, učinivši, praktički preko noći, dionice naftne industrije atraktivnom aktivom. Što, uostalom, jasno pokazuju i jučerašnji rezultati, budući su i najslabija izdanja, poput Totala (+2 posto) i British Petroleuma (+3 posto), uvjerljivo nadmašila tržišni prosjek. Da ne govorimo previše o imenima kao što su Norsk Hydro i Statoil, koji su, kao zasigurno najzanimljiviji predstavnici norveškog korporativnog sektora, ostvarili rast od 4,6 posto, odnosno, 5,8 posto. A da je kao jedan od temeljnih kriterija popularnosti dionica bila njihova nedavna (i neslavna) izvedba, pokazuje i primjer rudarskih kompanija, koje ionako u posljednje vrijeme redovito osvajaju čelne pozicije na ljestvici najvećih movera prema sektorskoj podjeli. Naime, Antofagasta je ubilježila rast vrijednosti dionica od 7 posto, dok se ostatak londonskog kvinteta također bilježio impresivne pozitivne pomake cijene, smjestivši se u rasponu od 6 posto do 7 posto. No priča dana nisu bili ni rudari ni naftaši, pa čak niti predstavnici hi-tech sektora, koji su se s lakoćom otresli negativnog utjecaja sa Wall Streeta, nakon što je ASML (+6 posto) neočekivano objavio iznimno optimistične prognoze vezane za stanje knjige narudžbi u drugom kvartalu.

Inače, optimistično intoniran guidance vrlo se brzo pretvorio u rasprostranjeni optimizam kojim su se okoristili i najveći kontinentalni proizvođači telekomunikacijske opreme, kao što su Alcatel (+1,1 posto), Ericsson (+1,3 posto) i Nokia (+4 posto), uz napomenu kako je potonja zaradila i pozitivnu preporuku analitičara UBS-a. Vijest dana bila je poboljšana ponuda za preuzimanje Euronexta od strane Deutsche Börse, kojom se osvježena garnitura u Frankfurtu pokušava pod svaku cijenu ugurati i proces strateške konsolidacije, a savez burzi u Parizu, Amsterdamu, Bruxellesu i Lisabonu joj je bila praktički posljednja šansa. Jer bitka za London je, po svemu sudeći, već odavno završena (NASDAQ je stekao 25 posto vlasničkog udjela), a jedini preostali (potencijalni) partner s druge strane Atlantika, New York Stock Exchange, preferira upravo Euronext. Ljubav je, barem na razini upravljačkih struktura, čini se uzajamna, zbog čega DB sada nudi 8,6 milijardi eura (kombinacijom zamjene dionica i isplate gotovine). Pozitivna reakcija ulagača nije izostala, no rast nije bio nimalo spektakularan – svega 2,4 posto (na 70 eura), odražavajući duboke podjele među dioničarima, od kojih dio ne dijeli mišljenje Uprave, očito zabrinute činjenicom da bi stvorenom kompanijom dominirale strukture iz Frankfurta. Istodobno, Deutsche Börse je zabilježila pad cijene dionica od 1,7 posto, dok je LSE, privremeno zaboravljena od sviju, bila u minusu od 1,1 posto.

M&S nije oduševio ulagače
Od ostalih događanja valja spomenuti Porsche (+5 posto) i Telenor (+3,1 posto), koji su se okoristili pozitivnim preporukama brokera, te maloprodajni lanac Marks & Spencer (-5,8 posto), koji nije impresionirao promatrače niti rastom polugodišnje dobiti od čak 25 posto (na 308 milijuna funti), čime je nadmašen tržišni konsenzus. Unatoč promjeni outloka na japanski kreditni rejting (sa ‘stabilan’ na ‘pozitivan’) od strane agencije Standard & Poor’s, agresivna rasprodaja na japanskom tržištu kapitala nastavljena je i jučer, a ovoga su puta pesimisti najprije udarili na banke, nezadovoljni najnovijim prognozama dvaju najvećih domaćih financijskih institucija za tekuću fiskalnu godinu.




Autor: Poslovni.hr
24. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close