Na tržišta kapitala poput hrvatskog, međunarodna suradnja nije samo izbor, već i imperativ. Prošlog je tjedna Maria Luís Albuquerque, povjerenica Europske komisije za financijske usluge i Uniju štednje i ulaganja (Savings and Investments Union), boravila u službenom posjetu Zagrebačkoj burzi. U Zagrebu, u kojem je provela dva radna dana, bila je prvi put, a na početku svoga posjeta prvi je službeni sastanak imala upravo na Zagrebačkoj burzi.
Važnost lokalnih burzi
Maloj burzi kao što je Zagrebačka, ovaj posjet je puno značio jer je, osim što nosi snažnu simboliku, imao i konkretne rezultate. Osjetili smo da se i naš glas čuje u jednom od najvažnijih projekata aktualnog sastava Europske komisije. Biti dio Europske unije često nije jednostavno za manje države – uz stroge propise EU-a koje treba poštovati, često smo pogođeni i tzv. gold-platingom, odnosno nepotrebnim strožim pravilima pri prenošenju EU direktiva u nacionalno zakonodavstvo.
Neposredno prije sastanka s povjerenicom Albuquerque susrela sam se na radnom sastanku sa sedam kolega iz inicijative regionalne integracije burzi na području srednje i jugoistočne Europe. Zajedno smo definirali poruke koje smo pri susretu s predstavnicima Europske komisije željeli prenijeti.
Da bi europsko tržište kapitala postalo snažno kao američko – nije nužno da u Europi imamo manje burzi – a to je i stav povjerenice Albequerque. Iz povijesnih i racionalnih razloga nacionalne burze u Europi će ostati naša stvarnost i zato treba raditi na njihovu osnaživanju. Kompanije koje su prošle godine odradile javne ponude dionica u Zagrebu, teško da bi naišle na jednako prihvaćanje od investitora na burzi u, primjerice, Frankfurtu ili Parizu. Lokalne burze ne služe samo za inicijalne ponude, one kontinuirano ispunjavaju još nekoliko bitnih i neizostavnih funkcija od javnog interesa: osiguravaju informacijsku ravnotežu, služe za određivanje cijena te se kontinuirano bave edukacijom iz područja ulaganja.
Nažalost, od uvođenja MIFID I i MIFID II, većina se prometa upravo s tih istih burzi prelila u razne “dark poolove”, MTF-ove i sistemske internalizatore. To je smanjilo otpornost burzi na vanjske šokove, dovelo ih na rub profitabilnosti i uzrokovalo smanjenje priljeva kompanija koje su spremne prikupljati novi kapital. Unija štednja i ulaganja želi ovom problemu doskočiti upravo mobiliziranjem štednje široke baze investitora. Neke od mjera su uvođenje investicijskih računa i jačanje mirovinskih fondova, a sve u cilju osiguranja veće kvalitete života europskog stanovništva čija je očekivana životna dob sve dulja. Da bi se investitori aktivirali potrebno je ukloniti barijere za ulaganja među državama i upravo je to osnovni cilj regionalnog projekta čiji smo integralni dio.
Još jedna sjajna godina
Važno je reći da se u Hrvatskoj prvi koraci provode u praksi. Uz već poznate aktivnosti Ministarstva financija na tržištu kapitala, i povećanom priljevu novih izdavatelja na Zagrebačku burzu, u tijeku je veliki broj aktivnosti koje će pridonijeti tome da Zagrebačka burza u još većoj mjeri bude mjesto prikupljanja kapitala za rast. Prije desetak dana Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) objavilo je da je omogućio digitalnu prijavu i sudjelovanje na glavnim skupštinama putem svoje platforme E-ulagatelj.
Ova je informacija prošla (nezasluženo) relativno nezapaženo u domaćim medijima, ali vrlo je bitan korak u omogućavanju malim investitorima da aktivno sudjeluju u praćenju poslovanja kompanija u koje su uložili svoj kapital. Intenziviraju se i najave investicijskih računa i hrvatskog IPO fonda te brojne druge inicijative kao što su npr. Put na tržište u organizaciji HANFA-e. Nakon odlične 2025. godine, imamo pravo vjerovati da je još jedna uspješna godina pred nama.
