Počele su crne prognoze prema kojima se svima na svjetskoj financijskoj razini ne piše dobro. Ameriku će zadesiti jaka recesija, ako ne i najveća u povijesti, rastuća tržišta više neće biti rasuća, strah od inflacije zamijenit će još veći strah od deflacije, globalna nestabilnost dolazi nezapamćenom brzinom. I što sada? Kako se oduprijeti, ili barem pokušati oduprijeti velikim teškoćama i financijskim tragedijama koje će nas pogoditi u 2009. godini?

Na tržištima kapitala još se ne zna kako će se odvijati situacija jer su mnogi ulagači i burzovni mešetari još pod dojmom kako je prosinac najlošiji mjesec od Velike depresije jer su se svi važni burzovni indeksi drastično stropoštali. Pitanje je hoće li u siječnju doći do ikakve nove ideje, kada se sve “resetira”, kada se dodavanjem nove brojke na kalendaru zaboravlja što je bilo godinu prije te se okretanjem stranice u novo poglavlje može pokušati riješiti stvarno loša situacija. Potrebno je drastično ojačati regulaciju. Naime, na američkom primjeru vidi se kako je nekima regulacija samo smetala. Točnije, kada su hedge fondovi sredinom godine htjeli kupovati banke koje su zbog kreditne krize počele masovno propadati, rješenje je bilo u fondovima koji imaju velike količine kapitala dovoljne za spas. No zbog straha od jače regulacije koja bi nastupila po tamošnjim zakonima fondovi su odustali od akvizicija. Tek kada je regulacija oslabila, fondovi su počeli kupovati udjele u bankama i tako počeli sa spašavanjem. Čemu strah od regulacije? Najveći problem je mogućnost velike manipulacije jer je moderno tržište samoregulirajuće i smatra se, ili se barem do sada smatralo, kako je to dovoljno. Međutim, čvrstim i jakim pravilima barem bi se znala jasna pravila igre. Iako nema dobre vijesti na vidiku, mnogi stručnjaci savjetuju kako je vrijeme ulaganja u konzervativnije načine investiranja – zlato, obveznice i slično. Čak i kontroverzni venezuelski predsjednik Hugo Chavez poziva na ulaganje u proizvodnju izvan naftnih industrija poput zlata, kakaa i kave čija je vrijednost porasla više od 60 posto. Na domaćoj burzi u ponedjeljak su veliki ulagači počeli sa “spremanjem” novca u sigurnija utočišta kao što su obveznice i trezorski zapisi. Naime, institucionalni i prijavljeni prometi bili su 82,4 milijuna kuna, a dionicama 79,9 milijuna.