Prema sadašnjem stanju na tržištu kapitala i kriterijima koje je Zagrebačka burza postavila za ulazak dionica u nove indekse ( jedan od njih je da se dionicom u šest mjeseci mora trgovati 70 posto vremena), u CROBEXplus moglo bi ući četrdesetak dionica, što bi značilo da bi svaki od pet sektorskih indeksa moglo činiti tek po nekoliko vrijednosnica.

U indeksu CROBEXnutris  koji će pratiti sektor proizvodnje i prerada hrane) prema trenutnom "učinku" mogli bismo vidjeti Podravku, Ledo, Kraš, Viro i Badel 1862. U indeks CROBEXindustrija mogle bi ući dionice Ine, Diokija i Petrokemije, a u CROBEXtransport Janaf, Luka Rijeka, Atlantska plovidba i Jadroplov. Napominjemo da je riječ o pretpostavci temeljenoj na djelatnostima za koje su kompanije registrirane i njihovoj trenutnoj aktivnosti na tržištu kapitala. Konačnu odluku donijet će ZSE-ov Odbor za indekse. Uvođenje tih novih indeksa koji će se izračunavati od 22. veljače, akteri tržišta kapitala načelno pozdravljaju. Neki smatraju da je to korak naprijed u razvoju tržišta, no drugi upozoravaju na nedostatke. Među onima koji hvale potez ZSE-a je Anto Augustinović iz Erste banke koji kaže: "Drukčija metodologija izračuna indeksa CROBEXplus u odnosu na postojeće dat će uravnoteženiju i jasniju, a veći obuhvat uključenih dionica i potpuniju sliku tržišta." Ističe da će sektorski indeksi znatno poboljšati usporedivost pojedinih dionica unutar sektora i između njih te povećati transparentnost tržišta. Milan Senjanović iz Hypo Investa kaže da je, s obzirom na skorašnji ulazak Hrvatske u EU, bilo krajnje vrijeme za uvođenje ovakvih noviteta. Mada, napominje, po ponudi i broju sektorskih indeksa Hrvatska nadmašuje i neka tržišta koja su već dio Unije, poput rumunjskog i mađarskog. No Senjanović napominje:"Problem predstavlja relativno mali broj dionica koje mogu ispuniti uvjet za uvrštenje u novouvedene indekse", kaže Senjanović.

Kaže da će njihov pravi smisao biti vidljiv tek kod znatnije povećanog trgovinskog volumena. "Primjerice, kod turističkog indeksa na prvi je pogled teško naći dionicu koja bi ispunila uvjet za uvrštenje", kaže  i dodaje da za prave efekte treba pričekati veći interesa ulagača za određenim dionicama čime bi sami sektorski indeksi postali u većoj mjeri vjerodostojniji.Znatno oštriji je Goran Vorkapić iz Centar banke koji upozorava da "izbacivanje" tolikog broja indeksa nema smisla i da je riječ o "kozmetičkom potezu" jer ih ni razvijenije burze nemaju toliko (Italija ima 5, Španjolska 3, Austrija 3). "Uzmimo za primjer građevinare – uvjet ulaska u CROBEXkonstrukt zadovoljit će možda Dalekovod, Tehnika, Viadukt, Ingra i još koja dionica. Od te četiri tvrtke, jedna je u blokadi, druga u predstečajnoj nagodbi. Što takav indeks može reći ulagaču?  Ništa", rezolutan je on. Tvrdi da je odavno trebalo revidirati i osvježiti indeks CROBEX jer je pod prevelikim utjecajem nekoliko dionica poput HT-a i Ine (6 dionica drži 60 posto indeksa)."Zaključak je jednostavan – sve što nas je oko burze mučilo prije ovih indeksa, mučit će nas i dalje. Burza može izbaciti 15 indeksa, ali to zapravo ništa ne znači. Fali nam likvidnosti i dobrih kompanija na burzi. Zašto se ne radi na privlačenju kompanija i smanjenju troškova uvrštenja? Zašto bi kompanije burzi plaćale da budu izlistane, ako od toga nemaju koristi?", pita se Vorkapić.