Padom ispod 57 dolara cijena WTI barela nafte spustila se na najnižu ovogodišnju razinu, bitno popravivši raspoloženje investitora, koji su prilično lako progutali nešto oprezniji ton rasprave na posljednjem sastanku Odbora za monetarnu politiku FED-a, na kojem je upravo igrala bila najvažnija tema. Prema zapisniku s tog sastanka, dužnosnici središnje banke nisu krili zabrinutost inflacijskim pritiscima, učinkovito dokinuvši špekulacije o skorom smanjenju ključnih kamatnih stopa (s ciljem oživljavanja ekonomske aktivnosti), no to, čini se, nije previše zasmetalo ulagače, o čemu jasno svjedoči i pozitivan predznak jučerašnje izvedbe europskih burzovnih indeksa.

Ono što su pak europski investitori aklamacijom pozdravili bio je podatak o rastu njemačke stope inflacije od samo 1 posto godišnje u rujnu (nakon 1,8 posto rasta u kolovozu), što predstavlja najnižu razinu zabilježenu u posljednjih 30 mjeseci, i nakon čega će Europskoj središnjoj banci, posebice nakon ovotjedne negativne revizije prognoza Europske komisije, biti znatno teže opravdati daljnje zaoštravanje za sada još uvijek podnošljivo restriktivne monetarne politike. S druge pak strane, uobičajena nesposobnost članica OPEC-a, koje nikako da usklade svoje stavove po pitanju smanjenja proizvodnje, a zatim i da se počnu pridržavati dogovorenih kvota, omogućila je (u kombinaciji s rastućim zalihama u SAD) nastavak korekcije na tržištu, kojom su dodatne bodove kod investitora zaradila izdanja oil-dependent sektora. Poput, primjerice, poput zrakoplovnih kompanija, skupine koju je jučer predvodio British Airways, ostvarivši rast od 2,7 posto, makar niti naftaši nisu bilježili odveć dramatičan pad cijene dionica, a nekolicina se čak uspjela dokopati i pozitivnog teritorija. No daleko najviše materijala za pozicioniranje ulagačima su priuštile vijesti sa m&a fronta, u kojima je istaknuto mjesto zauzeo «kamionski» tandem Scania – Man. Jer potonji je, pokušavajući učvrstiti svoje pozicije u očito tvrdi pregovorima, stekao 14,3 posto vlasničkog udjela švedskog rivala, i sukladno švedskom zakonodavstvu, povećao ponudu za preuzimanje sa prijašnjih 442 na 475 kruna po dionici. Identična je cijena jučer zasjala i na ekranima brokera, donijevši za Scaniu rast dionica od 10,5 posto, no to nije nimalo promijenilo stavove Uprave, uz obrazloženju kako poboljšana ponuda i dalje podcjenjuje vrijednost kompanije. Da stvar bude još zanimljivija, Scania je odlučila taj stav potkrijepiti i poslovnim rezultatima (objavivši ih prije najavljenog roka) za treći kvartal, u kojem je operativna dobit uvećana za čak 67 posto, na dvije milijarde kruna, uvjerljivo nadmašivši očekivanih 1,6 milijarde (neto dobit je porasla za 55 posto, na 1,3 milijarde kruna). Što znači da, prema mišljenju velikog broja promatrača, dva najveća dioničara, Volkswagen (-0,1 posto) i Investor (+1,9 posto), očito namjeravaju iskamčiti još bolju ponudu. Istodobno, nastavak licitacije odlično su iskoristili najveći rivali DaimlerChrysler i Volvo, ostvarivši rast cijene dionica od 1,2 posto, odnosno, 3 posto. Da je stanje u automobilskoj industriji ipak daleko od idile, svjedoči proizvođač auto-dijelova Faurecia, čiji su čelnici upozorili investitore na slabašnu prodaju na Starom kontinentu, i za to bili kažnjeni padom dionica od 3,3 posto. Kako je riječ o kompaniji koja je u većinskom vlasništvu Peugeota, i dionice potonjega našle su se duboko na negativnom teritoriju, u minusu od 3 posto.

Spekulacije podigle dionice Sueza

Najnovije glasine najavljuju pak bitku za francuski Suez, koji bi se trebao spojiti sa domaćim rivalom, kompanijom Gaz de France, a konkurentsku bi ponudu navodno trebali podnijeti domaći milijarder Francois Pinault i talijanski Enel (+0,1 posto). Što su predstavnici potonjega brzo demantirali, ali je Suez svejedno porastao za 1,5 posto. Optimizam JP Morgana, čiji analitičari drže dionice europske poluvodičke industrije znatno podcijenjenima, unio je živost i u hi-tech sektor, čime su najviše profitirali ASML (+1,3 posto) i STMicrolectronics (+1,2 posto).