Zbog monetizacije autocesta i privatizacije HPB-a i Croatia osiguranja već mnogi trljaju ruke: u Ministarstvu financija kalkulira se s koliko će novca zakrpati proračunsku rupu, a strateški investitori mjerkaju svoj dio tržišnog kolača. No i ulagači na Zagrebačkoj burzi čeznutljivo promatraju te projekte nadajući se da bi se dio mogao listati na burzi i oživjeti tržište kapitala.

Unatoč ulasku u Europsku uniju srpanj je donio suzdržane ulagače pa je ukupni promet dionicama bio 182,6 milijuna kuna, 20-ak posto slabije nego prethodnog mjeseca. Zahvaljujući pojačanom obvezničkom prometu i blok trgovanju dužničkim vrijednosnicama, ukupni promet u konačnici je pao 8,5 posto na tek 360,7 milijuna kuna. Tržište kapitala nalazi se u fazi kada mu poticaj može dati samo država, smatraju burzovni poznavatelji. “Nama trebaju velike investicijske priče, nekoliko velikih i jakih dionica”, kaže predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić. “Dionice koje trenutno kotiraju trguju se po niskim valuacijama te ako privučemo pozornost i prema ostalim dionicama imamo potencijala za veće promete i rast”, kaže Gažić.

Za razliku od 2007. kada je Vlada na čelu s Ivom Sanaderom aktivno napumpavala dionički balon pri IPO-u HT-a, danas bi Vlada trebala pomoći oživljavanju burze što bi ju vratilo na radar velikim ulagačima koji sada bježe u širokom luku zbog nelikvidnosti. “Trebaju nam blue-chip tvrtke s velikom tržišnom kapitalizaijom i ‘free floatom’ da bi Hrvatska skočila iz percepcije graničnog (frontier) tržišta u indeks tržišta u razvoju (emerging market) što je prema klasifikaciji Morgan Stanleya MSCI EM indeks. Tada bi snažno porastao interes stranih investitora i priljev kapitala”, kaže Tonći Korunić iz InterCapitala. Za taj skok potrebne su tri dionice s tim da svaka ima 898 milijuna dolara tržišne kapitalizacije i 449 milijuna dolara ‘free floata’ što danas zadovoljava jedino HT, a rovinjski Adris je blizu.

Veliki, ali još bitnije ‘mainstream’, fondovi tada bi aktivnije ulagali u domaće dionice jer je taj indeks mnogima donja granica za ulaganja. Time bi se i drugim kompanijama koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi otvorio pristup tokovima kapitala čime bi burza preuzela svoju ključnu ulogu da bude alternativa bankarskim izvorima financiranja što je dugotrajna dobrobit za gospodarstvo. Realno, HPB i Croatia osiguranje su premala izdanja, ali potencijalno tu su autoceste, HEP, ali i privatne kompanija poput Agrokora. “Teško je procijeniti koliko, ali sigurno je da bi indeks značajno povećao dotok kapitala u zemlju od čega bi imale koristi i sve ostale domaće dionice”, zaključuje Korunić.