Promet na burzi u ovom dijelu godine upola je manji nego u istom razdoblju lani.

Ulagači ne vide zanimljive prilike za ulaganje, kompanije vide sve manje razloga za ostanak na tržištu kapitala. Stoga se spominju razna riješenja kako potaknuti veću aktivnost na burzi, kako vratiti povjerenje ulagača u dionice, kako oživjeti tržište. Prijedloga ima mnogo, ali konkretnih rješenja ne. "Volimo mirovinske fondove, ali oni ne stvaraju likvidnost. Burza živi od malih ulagača", izjavila je predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić na panelu "Budućnost burze: izazovi i promjene". Podsjetila je kako je kroz inicijalnu javnu ponudu Hrvatskog telekoma na tržište došlo novih 220.000 ulagača, no to nije pomoglo da tržište danas ima veće promete."Banke nisu zainteresirane za tržište kapitala, obrazovni sustav također. Situacija nikada nije bila kompleksnija. Došli smo do točke gdje jedino možemo ići naprijed", kazala je Gažić.

Istaknula je također da je tržište kapitala i refleksija stanja u gospodarstvu. Stoga dokle god se u gospodarstvu ne dogode pozitivni momenti, tržište neće krenuti naprijed. Mnogi spas vide u privatizacijama državnih kompanija i priželjkuju da se one odrade na burzi. Također, mnogi priželjkuju da mirovinski fondovi odrade veliku ulogu u tom procesu s obzirom na to da su jedini investitori na tržištu s toliko potencijala."Volim izazove. Čak 65 posto imovine obveznih mirovinskih fondova je u državnim obveznicama. Mi bi prvi bili najsretniji da nije tako", izjavio je čelni čovjek AZ mirovinskog fonda Dinko Novoselec. Primjerice, kaže on, AZ fond ima blizu deset posto vlasništva Podravke, što je blizu zakonskog maksimuma. "Ali dionice Podravke predstavljaju 0,5 posto portfelja AZ-a", naglasio je Novoselec. Stoga, nastavlja, investicijske strategije i alokacija imovine mirovinskih fondova, zbog tih ograničanja izgledaju ovako: prvo se odluči u koje dionice će se uložiti, pa što ostane ide u obveznice.

"Zbog toga su dvije trećine naše imovine u obveznicama", istaknuo je Novoselec. Na pitanje koje bi onda bilo rješenje, kaže kako ne može govoriti o konkretnim načinima, ali se nada da će se ta ograničenja promijeniti. Panelisti su se dotaknuli još jednog problema tržišta – financijske (ne)pismenosti. Većina članova obveznih mirovinskih fondova ne bira svoj fond, nego ga dobije automatizmom. Gažić je naglasila da većina mladih, visoko obrazovanih ljudi ne zna puno o financijama, čak ni neke osnove. No, kontrirao je Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banka kazavši kako nije siguran koliko je u nekim slučajevima presudna financijska pismenost budući da su su mnogi obrazovani i financijski pismeni ljudi, uključujući i bankare, uzimali kredite u švicarskim francima.