Ako je suditi prema dosadašnjim isplatama ili najavama isplata dividendi, strani ulagači, odnosno vlasnici tvrtki iz Hrvatske će ove godine povući znatno manje zarada nego lani. Nije posrijedi trendovski zaokret u politici dividendi. To, naime, sugeriraju odluke dvaju najvećih lanjskih “izvoznika” zarada ovdašnjih tvrtki – UniCredit (s Allianzom) jesenas je nakon promjene prvotne odluke o zadržavanju cjelokupne dobiti povukao nešto više od 1,1 milijarde kuna, dok je Deutsche Telekomu kao 51-postotnom vlasniku HT-a lani pripalo oko 1,4 milijarde kuna dividende. Ove godine u Hrvatskoj bi trebala ostati sva lanjska dobit Zagrebačke banke, dok je DT povukao znatno manje dividende nego lani – oko 950 milijuna kuna. Dakle, samo u ta dva slučaja primjera posrijedi je 1,5 milijardi kuna ili oko 200 milijuna eura manji odljev po osnovi isplate dividende.

Utjecaj krize na politiku
Prema podacima HNB-a prošle je godine omjer dividendi i zadržane dobiti bio dosta ujednačen, odnosno lagana prevaga bila je na strani zadržane dobiti. Nasuprot 438 milijuna eura dividendi zadržana je dobit bila na razini od gotovo 480 milijuna eura. Tome je pak prethodio trogodišnji niz većih isplata dividendi u odnosu na zadržane zarade, što se dijelom može povezati s utjecajem globalne financijske krize i recesije na politiku dividendi. No to je dijelom zacijelo bilo i posljedica kraja vala kapitalnog jačanja u bankarskom sektoru koji je nametnula središnja banka u fazi kreditne ekspanzije pa su vlasnici banaka u toj fazi izraženije provodili politiku zadržavanja dobiti. Većina većih banaka u Hrvatskoj proteklih nekoliko godina primjenjuje kombinaciju zadržavanja dobiti i povlačenja dijela ostvarenog profita. Iako potencijal rasta domaće ekonomije danas ima dosta ograničenja, ni u drugim djelatnostima zasad se ne naziru radikalnije promjene u politici raspodjele zarada.

Zaokret kod Ine
U Ericssonu Nikoli Tesli ove je godine isplaćena i redovna i izvanredna dividenda, ukupno 190 kuna po dionici, no ta praksa u slučaju švedskog Ericssona nije novost. Ove je godine u Švedsku povukao više od 120 milijuna kuna. Kao i prethodnih nekoliko godina, vlasnici Plave lagune povukli su 50-ak milijuna kuna dobiti (manje nego lani), dok je Siemensu iz Hrvatske otišlo 46 milijuna kuna. Zaokret se ove godine dogodio kod Ine. Molu je nedavno otišlo 227 milijuna kuna dividende od Ine, no povlačenje polovice Inine lanjske zarade nije inicirala mađarska kompanija kao najveći pojedinačni dioničar, već Vlada RH.

Kratka povijest

Godine za pamćenje
Najviše zadržane dobiti stranih ulagača u Hrvatskoj, čak 721 milijun eura, zabilježeno je 2006., a više od pola milijarde eura reinvestirane dobiti stranih ulagača evidentirano je posljednji put 2008. koju istodobno karakterizira i najveći iznos u inozemstvo povučenih dividendi. Te se godine po osnovi isplate dividendi odlilo gotovo 650 milijuna eura. U odnosu na 2009. lani je iz Hrvatske povučeno oko 140 milijuna eura manje dividende u inozemstvo, dok je zadržana dobit inoulagača povećana oko 160 milijuna eura, na nepunih 480 milijuna eura.