Hrvatsko tržište kapitala nije osjetilo blagodati oporavka gospodarstva, a sada mu prijeti prelijevanje nesigurnosti s globalnih tržišta vezanih za usporavanje svjetske ekonomije, trgovinskog rata Kine i Amerike i sudbine brexita. Kako je na okruglom stolu “2019. – što donosi tržištu kapitala i gospodarstvu” održanom u četvrtak na Zagrebačkoj burzi istaknula direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević, od trećeg tromjesečja prošle godine primjetno je usporavanje globalne ekonomije, prije svega u Aziji i Europi.

Faza pregrijavanja

Analitičarka RBA je istaknula kako je Međunarodni monetarni fond drugi put u tri mjeseca smanjio prognoze rasta svjetskog gospodarstva. Kako je trenutno polovica kineskog izvoza u SAD opterećena carinama, u najgorem scenariju kinesko gospodarstvo moglo bi usporiti jedan postotni bod. S druge strane, iako Amerika makroekonomski dobro izgleda, tamošnje se gospodarstvo nalazi u fazi pregrijavanja, što je upozorenje za analitičare, pojasnila je Živković matijević. “Povijesno najduže razdoblje ekspanzije trajalo je 120 mjeseci, a sadašnji ciklus traje već 116 mjeseci”, istaknula je Živković Matijević.

Što se tiče Europe, koja bi po njezinu mišljenju trebala ekonomski usporiti više od SAD-a, pitanje je hoćemo li vidjeti najavljenu normalizaciju kamatnih stopa Europske središnje banke. Ekonomski događaji u inozemstvu problem su i za hrvatsko gospodarstvo, kaže glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić. Očekivanja rasta u eurozoni pogoršavaju se iz tjedna u tjedan, kaže Šošić. “Problem je što je Hrvatska najviše naslonjena na Italiju i Njemačku, naše najjače trgovinske partnere i to će se sigurno negativno odraziti”, ocjenjuje Šošić.

Zbog tehničke recesije u Italiji, ali i neizvjesnosti oko brexita strana tržišta kapitala trenutno su u fazi uspavanosti, kaže predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske Ante Žigman. Naime, investicijski fondovi prepuni su gotovine i čekaju povoljnu kupnju vrijednosnica na nižim razinama. Na pitanje moderatora Josipa Jagića da li postoje neki specifični, sistemski rizici od brexita, Žigman kaže kako je pitanje kako će izgledati “dan poslije” izlaska Britanije. “Cijeli tretman procesa investiranja bit će drugačiji ako britanski ulagači budu imali status investitora iz trećih država”, pojašnjava Žigman. Kada se prisjetimo krize, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić kaže kako je ona bila toliko duboka da smo tek nedavno došli na pretkrizne razine.

Nedovoljno snažno tržište

Tržište kapitala nije bilo dovoljno snažno da kompanijama pruži izvor financiranja kada su banke “zatvorile slavinu” i to nam treba biti pouka, istaknula je Gažić. “Burza nije samo mjesto trgovanja već i mehanizam financiranja, a taj mehanizam kod nas još ne funkconira”, istaknula je Gažić. U tom kontekstu utvrdila je kako Hrvatskoj nema podrške institucionalnih ulagača, prije svega jer nam nedostaje fond rizičnog kapitala. Gažić je upitala i zašto se kod nas ne događa efekt priljeva kapitala koji u uvjetima niskih kamatnih stopa traži više prinose, posebno zbog činjenice da imamo snažnu fondovsku industriju. Što se tiče prioriteta u 2019. Gažić je istaknula vraćanje povjerenja, pa i kroz izbacivanje izdavatelja.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’