Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer bi visoka inflacija u SAD-u i Europi mogla navesti tamošnje središnje banke na agresivnije zaoštravanje monetarne politike od prijašnjih očekivanja.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu otprilike 2 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 2,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,9 i 3,2 posto.

Dodatni porast
Istovremeno, na europskim burzama cijene dionica u petak su ojačale i tako nadoknadile dio gubitaka od četvrtka. Paneuropski Stoxx 600 indeks bio je oko 15 sati u plusu 2,1 posto. Unatoč tome, ulagače zabrinjava inflacija u SAD-u, koja je u veljači dosegnula 7,9 posto na godišnjoj razini, novu najvišu razinu u posljednjih 40 godina.

To je, doduše, u skladu s očekivanjima analitičara, no ulagači se plaše da će snažan rast cijena nafte i sirovina, otkako je prije dva tjedna počeo rat u Ukrajini, dodatno podržati rast inflacije. A to bi natjeralo američku središnju banku na agresivnije zaoštravanje monetarne politike nego što se očekivalo.

“Podaci o inflaciji u skladu su s očekivanjima, a u idućih mjesec, dva inflacija će dodatno porasti jer će biti ugrađen dodatni rast cijena sirovina”, kaže Paul Nolte, portfelj menadžer u fondu Kingsview Asset Management. Većina analitičara očekuje da će na sjednici idućega tjedna čelnici Feda povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

No, rast inflacije mogao bi natjerati Fed na agresivnije povećanje kamata u idućem razdoblju. “I dalje se očekuje da će Fed u idućih godinu, dvije povećati kamate u četiri do sedam navrata kako bi ohladio pregrijano gospodarstvo.

Problem je, međutim, u tome što će Fed povećavati kamate kada je tržište dionica vrlo nestabilno, u previranju”, kaže Nolte. Uz to, čini se da bi visoka inflacija mogla natjerati i Europsku središnju banku (ECB) na zaoštravanje monetarne politike ranije nego što se očekivalo.

Nakon redovne sjednice u četvrtak, čelnici ECB-a smanjili su procjene rasta gospodarstva eurozone u ovoj i idućoj godini, što je posljedica rata u Ukrajini. S druge strane, povećali su procjene inflacije, s obzirom na snažan rast cijena sirovina posljednjih tjedana.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Bijeg u dolar
Osim zbog visoke inflacije, nestabilnost na tržištima posljedica je nervoze ulagača zbog rata u Ukrajini. A ta se nervoza ogleda i u jačanju valuta koje slove kao sigurna luka u vremenima neizvjesnosti.

Tako je na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kretao se u petak oko 98,50 bodova, dok je dan ranije iznosio 98,12 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao sa 116,10 na 116,50 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku pa je cijena eura skliznula na 1,0995 dolara, dok je dan ranije bila 1,1055 dolara.