Poslovni i edukacijski portal iCapital objavio je dokument pod nazivom 'Investment Management Industry Outlook za ožujak 2013. godine'. 

Njihov dokumen prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Rezultat sentiment indeksa iz ankete u ožujku je 1,84% što ukazuje na, ukupno gledajući sve vrste vrijednosnica, neznatnu prevlast bullish sentimenta kod profesionalnih investitora za razliku od veljače kada je prevlao bearish sentiment. Kada raščlanimo imovinske klase, vidimo da su investitori 1,75% prevladavajuće bearish na dionice, te 3,51% prevladavajuće bearish u odnosu na obveznice, 1,75% prevladavajuće bearish na tržište novca te jedino na robe prevladavajuće bullish (26,32%).

Raspon indeksa jest od -1 do 1 (odnosno od -100% do 100%), pri čemu -1 predstavlja krajnji bearish sentiment dok 1 predstavlja krajnji bullish sentiment. Bullish sentiment predstavlja očekivanja u smjeru rasta cijena imovine (odražava optimizam ili pozitivan sentiment), dok ispitanici s bearish sentimentom očekuju pad cijena imovine. Ponderi u indeksu za različite imovinske klase su sljedeći: po 35% za dionice i za obveznice te po 15% za robe i tržište novca.

Rezultati istraživanja – ožujak 2013.

Hrvatski profesionalni investitori i dalje drže da je ulazak u EU najznačajniji (pozitivan) događaj za dioničko tržište za koje još manji postotak nego u veljači, a pogotovo u siječnju (39%) smatra da je podcijenjeno. 63% investitora očekuje daljnji rast CROBEXa, a prema ostalim indeksima su bearish (DAX i S&P). Općenito su bullish prema dionicama i robama (no na dionice ipak manje nego u veljači, a na robe više), a nešto su manje bearish prema obveznicama. U ožujku su najviše bullish na dionice Leda d.d., Tiska d.d., Adrisa d.d. (povlaštena), Ericsson Nikole Tesle d.d., AD Plastika d.d. te Podravke d.d.

Manji postotak ispitanika u odnosu na veljaču (58% od njih 19 koji su sudjelovali u anketi u ožujku) i dalje smatra da će pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji imati najznačajniji utjecaj na hrvatsko dioničko tržište u narednih 12 mjeseci. Jednoglasno smatraju navedeni događaj pozitivnim za tržište dionica.

Osim ulaska u EU, manji postotak financijskih stručnjaka smatra da će i drugi događaji imati najveći utjecaj na hrvatsko tržište dionica:

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

· prodaja tvrtki u državnom vlasništvu (21% vs 15% u veljači) – ovaj scenarij jednoglasno smatraju pozivnim

· utjecaj europske dužničke krize i promjena rejtinga (po 11% istipanika drži ove događaje najznačajnijim)

Ispitanici su među ponuđenim odgovorima glede događaja za koji smatraju da će imati najpozitivniji utjecaj na dioničko tržište u sljedećem kvartalu odabrali slične odgovore kao i u veljači. Za poboljšanje likvidnosti tržišta izjasnilo se 37% ispitanika (vs 50% u veljači), za potencijalne privatizacije skoro isti postotak ispitanika u odnosu na veljaču (37% vs 35%) te za potencijalna preuzimanja u regiji 21% (vs 15% u veljači).

Odgovori na isto pitanje, ali dulji horizont od 12 mjeseci distribuirani su nešto drugačije u odnosu na veljaču, osim glavnine od 42% ispitanika (vs 40%) koja smatra da će pad premije rizika s ulaskom u EU imati najznačajniji utjecaj. 21% ispitanika drži potencijalna preuzimanja u regiji drugim najznačajnijim događajem dok 16% ispitanika u ožujku smatra da će rast BDP-a te potencijalne privatizacije imati najznačajniji utjecaj na dioničko tržište.

Mišljenja kod najnegativnijeg utjecaja na tržište u naredna tri mjeseca različita su u odnosu na veljaču. 42% ispitanika smatra utjecaj europske dužničke krize najutjecajnijim faktorom, a 21% (vs 35%) ispitanika drži da će rezultati kompanija imati najznačajniji negativan utjecaj na tržišta. Po 16% njih drži daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti te slabu likvidnost tržišta događajima s najnegativnijim utjecajem na dioničko tržište.

U periodu od godine dana, ispitanici su na prvo mjesto opet svrstali daljni pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti (53% vs 35% u veljači), utjecaj europske dužničke krize 21% njih drži najznačajnijim događajem, dok je po 11% ispitanika naznačilo slabu likvidnost i rezultate kompanija najutjecajnijim događajima.

BDP u 2013. godini i valuacija tržišta dionica

Na pitanje kakva su vaša očekivanja glede hrvatskog BDP-a za 2013. ispitanci su odgovorili sljedeće, a iz čega je vidljivo smanjenje optimizma u odnosu na mjesec dana ranije:

· 67% smatra da će se hrvatski BDP kretati između -0,5 do +0,5 %

· 0% smatra da će se hrvatski BDP kretati između +0,5 i +1,5%

· 33% smatra da će hrvatski BDP pasti između -0,5 i -3%

39% (vs 60% u veljači) ispitanika smatra da je hrvatsko tržište dionica podcijenjeno, 56% smatra da je fer vrednovano (vs 35%) dok 5% smatra da je precijenjeno (vs 5%).

Očekivanja prema klasama imovine

Vezano za očekivanja prema različitim klasama imovine, ispitanici su iskazali nešto manji stupanj optimizma (bullish sentimenta) prema dionicama, iako i dalje uglavnom prevladava bullish sentiment: hrvatske dionice 53% vs 75% u veljači, dionice tržišta u razvoju 63% vs 70% i dionice razvijenih tržišta 42% vs 55%. Povećanje optimizma zamjetno je kod obveznica, pa je tako 68% (vs 80% u veljači) bearish u odnosu na hrvatske kunske državne obveznice, dok je 63% ispitanika bearish u pogledu onih s valutnom klauzulom (u odnosu na prijašnjih 75%). 53% ispitanika izjasnilo se bearish u odnosu na eurobondove (vs 750%). U pogledu korporativnih obveznica 58% ispitanika je bearish (vs.čak 95% mjesec dana ranije.

Kod kratkoročnog tržišta duga i novca, investitori su opet promijenili stav prema novcu pa je sada 42% ispitanika bullish (u veljači je 65% ispitanika bilo bearish), a ispitanici su i dalje bearish prema trezorskim zapisima, no nešto manje od mjeseca prije (53% vs 55%).

Očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta

Na nekim njemačkim obveznicama dospijeća do 10 i 30 godina te američkim državnim obveznicama dospijeća 1, 10 i 30 godina, došlo je do zaokreta sentimenta u sljedeća tri mjeseca – ispitanici su iskazali bullish sentiment (u rasponu od 53% do 58% ispitanika), za razliku od veljače, kada su bili prevladavajuće bearish. Na njemačkim državnim obveznicama dospijeća do 1 i 5 godine te američkim dospijeća do 5 godina su bearish, doduše, nešto manje nego u veljači.

S obzirom na smanjenje pozitivnog senitmenta na dionice pretpostavljamo da dio investitora smatra jednu od najsigurnijih investicijskih klasa dobrim mjestom za ulaganje. Moguće dodatne razloge vidimo u nešto negativnijim prognozama za svjetski rast i dodatnoj podršci likvidnosti na globalnoj razini koja je dolazila kroz kometare ECB-a i SAD-a i kroz konkretnu veliku akciju japanske centralne banke. Ipak, ne možemo objasniti odskakanje obveznica razvijenih zemalja dospijeća pet godina u odnosu na ostala dospijeća. S obzirom da jednogodišnji njemački trezorski zapisi nude prinos od 0%, ne čudi da neki investitori očekuju pad cijene (rast prinosa) na iste.

Očekivanja prema nafti i zlatu

Očekivanja vezano za robe (commodities) su ujednačena i dalje, u smislu da su investitori bullish i na zlato i na naftu. 68% ispitanika očekuje daljnji rast zlata (vs 50% u veljači). 58% ispitanika je bullish vezano za naftu u naredna tri mjeseca, što predstavlja rast u odnosu na mjesec prije (53%). Nešto veći optimizam vezan za očekivano kretanje cijene roba ne uklapa se u niža inflacijska očekivanja koja bi se dala iščitati iz očekivanog rasta obveznica naprednih zemalja. Ipak, rast optimizma vezanog za ovu klasu imovine možda možemo promatrati kroz činjenicu da su cijene zlata i nafte padale od početka godine, pa investitori ipak smatraju da su zlato i nafta postali relativno jeftini u odnosu na druge klase imovine.

Očekivanja prema indeksima

Za razliku od veljače, očekivanja ispitanika vezano za indekse dioničkih tržišta prevladavajuće su bearish. Ispitanici su bullish samo na CROBEX – sve manje njih, ovaj put 63% njih (vs 70% u veljači i 85% u siječnju) očekuje daljnji rast CROBEXa. 63% ispitanika je bearish (vs 55%) vezano za DAX, dok ih je 53% (vs 60%) bearish vezano za daljnje kretanje S&P500 indeksa.

Očekivanja vezana uz domaće dionice

Vezano za kretanje cijena sastavnica dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEXa za sljedećih mjesec dana, i kod njih je vidljiv bullish sentiment: kod 16 (isto kao i u veljači) dioničkih izdanja prevladava bullish sentiment, a kod 9 prevladava bearish sentiment.

Dionice prema kojima su ispitanici najviše bullish su Ledo d.d., Tisak d.d., Adris d.d. (povlaštena), Ericsson Nikola Tesla d.d., AD Plastik d.d., Podravka d.d.

Dionice prema kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Ingra d.d. Dioki d.d., Dalekovod d.d., Luka Ploče d.d. i Zagrebačka banka d.d.

Očekivanja prema tržišnim sektorima

Kada sagledamo očekivanja ispitanika prema pojedinim sektorima za naredna tri mjeseca, uočljive su promjene u odnosu na prethodni mjesec:

Bullish sentiment je prisutan kod istog broja sektora kao i mjesec dana prije – tri sektora (sektor komunalija, zdravstvena skrb i energetski sektor), dok su kod jednog sektora sentimenti podijeljeni 50%-50% (tehnološki sektor).

Prema ostalim sektorima (pet sektora), ispitanici su prevladavajuće bearish raspoloženi, u rasponu od 56% do 84%.

Očekivanja prema kretanju tečaja

Očekivanja spram kretanja tečaja kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca pokazuju da je došlo do promjena u odnosu na veljaču, osim kod EUR/HRK tečaja: 47% ispitanika očekuje kretanje tečaja u rasponu od 7,5-7,55 (vs 45% u veljači), 47% ga vidi na razinama višim od 7,55-7,60 (vs 50% iznad 7,55 u veljači), dok 5% ispitanika smatra da će tečaj biti na ispod 7,50 (isto kao u veljači). Nakon smanjenja prognoza investitora vezanih za jačanje kune u veljači, razmišljanja u ožujku nisu se bitno mijenjala, odnosno investitori i dalje vjeruju u aprecijaciju kune. Ipak, mišljenja smo da će travanj na neki način biti prijelomna točka vezano uz očekivanja spram tečaja. Već duži niz godina nismo vidjeli tečaj EUR/HRK koji je tako otporan na sezonske oscilacije odnosno na jačanje kune u ovo doba godine. Ako se isto nastavi i u travnju vjerojatno će se smanjiti očekivanja oko pada tečaja u sljedeća tri mjeseca. Očekivanja glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca pokazuju da su ispitanici značajnije promjenili pogled: najveći dio ispitanika 47% (vs 79%) očekuje kretanje tečaja u rasponu od 1,30-1,35. 42% ispitanika vidi tečaj na razinama od 1,30 (vs 5%), a 11% od 1,35-1,40.

Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da najveći dio ispitanika, njih 58% (vs 55%) očekuje kretanje tečaja u rasponu od 1,20-1,22. 16% (vs 30%) vidi tečaj na razinama od 1,22-1,25, a 1% ispitanika ga vidi na razinama višim od 1,25 (vs 20% u veljači), dok ga 21% ispitanika vidi ispod 1,20.

* Ovo istraživanje pripremio je iCapital, a u njegovu provođenju sudjelovalo je 19 profesionalnih investitora. Isključiva svrha ovog istraživanja je ponuditi jedinstvenu prespektivu – outlook profesionalnih investitora vezan za ključna područja financijskih tržišta. Ovo istraživanje odraz je isključivo osobnih stavova ispitanika te istraživanje u cjelini niti jedan njegov dio ne predstavlja niti se na bilo koji način može smatrati savjetom ili ponudom ili pozivom na ulaganje u predmetne ili bilo koje druge nancijske instrumente. Također, iCapital ne odgovara za štetu nastalu korištenjem podataka iz ovog istraživanja, a korisnike istraživanja svakako se upucuje da prilikom donošenja vlastite prosudbe o ulaganju, prethodno prouče i prospekt kojeg je pripremio izdavatelj relevantnog financijskog instrumenta, odnosno da, kao i prilikom bilo kojeg drugog ulaganja, kontinuirano prate sve relevantne informacije i/ili se savjetuju sa ovlaštenim savjetnikom.