Iako je lani zabilježila pad prihoda za 17 posto, s ostvarenih 15,6 milijardi kuna Ina je po mnogim kriterijima prošlu godinu završila s rekordnim rezultatima. Kako pojašnjava financijski direktor Ákos Székely, pad prihoda uglavnom je vezan za pad cijena nafte i plina na svjetskim tržištima, a Ina je prvi put nakon 2012. ostvarila pozitivan neto rezultat uz neto dobit od 101 milijun kuna. To je posebno bitno ako se zna da je gubitak u 2015. bio na razini od 1,4 milijarde kuna.

Gubitak u Sisku
Glavni financijaš Ine pojašnjava da bi financijski rezultat bio i bolji da gubitak Rafinerije nafte Sisak nije iznosio 264 milijuna kuna, a oko 200 milijuna kuna im je odnijela i porezna reforma.  "U 2016. Ina je proizvela više domaće nafte, ostvarila veću preradu u rafinerijama i isporučila više proizvoda tržištu", rekao je Székely. Pojašnjava da su lani domaću proizvodnju nafte podigli za 12 posto, a rafinerijsku preradu za devet posto te prodaju rafinerijskih proizvoda za šest posto u odnosu na 2015. Istodobno su smanjeni troškovi poslovanja, a investicije su iznosile u 1,6 milijardi kuna. Planira se i nastavak ulaganja u rafineriju u Rijeci, a za Rafineriju nafte Sisak analiziraju se opcije održivosti poslovanja.

Osim na tržište, Ina je lani bila usredotočena i na unutarnja pitanja kako bi postala učinkovitija. naime, tijekom prošle godine je došlo i do snažnog čišćenja bilance te je neto dug s gotovo 10 milijardi kuna u 2010. lani spušten na četvrtinu tog iznosa. I predsjednik Uprave Ine, Zoltan Aldott, ističe da je, nakon dugog razdoblja negativnog cjenovnog okruženja i političkih nemira u Siriji, situacija krajem 2016. relativno stabilizirana. "To se odrazilo na financijske rezultate Ine, prvi put nakon nekoliko godina nije bilo značajnih umanjenja vrijednosti. Međutim, prva polovina 2016. bila je obilježena povijesno niskim razinama cijena nafte i plina koje su Inu natjerale da optimizira izdatke", komentirao je Aldott. Iz Ine pojašnjavaju da je u 2016. prosječna cijena nafte tipa Brend, najkvalitetnija sirova nafta s najvišim ekološkim standardima, iznosila 44 dolara za barel. Godinu dana prije ta je cijena bila 52 dolara, a u 2014. čak 99 dolara. Više se nitko ni ne sjeća 2013. kad se ova nafta prodavala za prosječnih 109 dolara.

Liberalizacija tržišta
Iako im je niska cijena nafte smanjila profitabilnost, u Ini pozitivnim ocjenjuju liberalizaciju tržišta plina, jer donosi slobodnu tržišnu utakmicu. Što se tiče eventualnog izvoza domaćeg plina, koji kao mogućnost ta liberalizacija otvara, kažu da izvoz nije prvenstveni Inin cilj u plinskom biznisu, jer je "bolje po dobrim uvjetima i uz konkurentnu cijenu robu isporučivati bliže, što smanjuje troškove". Iz ove naftne kompanije ističu da im je proizvodnja prirodnog plina u prošloj je godini bila 10 posto manja nego 2015., na što je posebice utjecao pad proizvodnje u podmorju, za 24 posto, zbog prirodnog pada, povećanog udjela vode u iscrpku te manjeg Ininog djela. 

Rast proizvodnje
To je, pak, djelomično ublaženo tri posto većom proizvodnjom na kopnu, kao rezultat remonta i optimizacije bušotina kao i proizvodnja s novih polja Vučkovec, Zebanec i Stružec. Uprava Ine ističe da u narednom razdoblju ima prostora za rast maloprodaje, ali i proizvodnje u rafinerijama. Ulaganja u riječku rafineriju su u tijeku, a konzultanti rade opcije za onu u Sisku. Aldott očekuje da bi u narednih pet godina proizvodnja u Ininim rafinerijama mogla porasti i za 50%. Širi se i maloprodajna mreža, posebice u Bosni i Hercegovini gdje je Ina povećala udjel u tvrtki Energopetrol. Trenutno Ina ima 495 benzinskih crpki, od čega 387 u Hrvatskoj te 101 u BiH.